LJUBLJANA, 20. svibnja (Hina) - Slovenski parlament u srijedu je na početku redovnog zasjedanja započeo raspravu o odgovornosti premijera Janeza Drnovšeka za potpis tajnog sporazuma slovenske i izraelske vojne sigurnosne službe iz
1985. godine.
LJUBLJANA, 20. svibnja (Hina) - Slovenski parlament u srijedu je na
početku redovnog zasjedanja započeo raspravu o odgovornosti
premijera Janeza Drnovšeka za potpis tajnog sporazuma slovenske i
izraelske vojne sigurnosne službe iz 1985. godine. #L#
Neobjavljeni, i zato s ustavnog stajališta sporni dokument,
oporbena je Socijademokratska stranka (SDS) uzela kao povod za
postupak koji bi - ako ga parlament usvoji kvalificiranom većinom -
mogao dovesti do predaje predmeta ustavnom sudu.
Drnovšek je pred parlamentom ponovio kako je sporazum zaključen u
vrijeme embarga na uvoz oružja i da nije imao štetnih posljedica za
državu te odbio svoju osobnu odgovornost za njegovo potpisivanje.
Prema premijerovim je riječima pokretanje ustavne tužbe protiv
njega moguće razumjeti kao nastavak višegodišnjih spletki unutar
ministarstva obrane, a na međunarodnom planu može dugoročno
narušiti kredibilitet Slovenije jer je tajnost sporazuma
zahtijevao Izrael.
Sasvim suprotno je stvar obrazložio predsjednik SDS i nekadašnji
ministar obrane Janez Janša. On je istaknuo da javne izjave
dužnosnika izraelske vlade svjedoče da je za tajnost sporazuma bila
zainteresirana slovenska strana jer je Drnovšekova vlada njime
pokrila nabave oružja iz Izraela po cijenama višim od onih na
svjetskom tržištu, a istodobno ga uzela kao masku za prikrivanje
podataka pred ustanovama demokratske kontrole. Po njegovim su
riječima novčane transakcije za neke od ugovora koje je sporazum
pokrio tekle preko Rumunjske i banaka u inozemstvu, a postoje i
indicije da je izazvao štetu u trošenju namjenskih sredstava za
obranu. Sporazum je, tvrdi oporbeni prvak, izazvao i posredne štete
na političkom planu jer je Slovenija protežirala izraelske
dobavljače umjesto američkih i britanskih koji su Sloveniji
isporučili opremu za veze i vojne radare još 1991. i 1992. godine
iako je embargo i tada bio na snazi, a takva se vladina politika
negativno reflektirala i na mogućnost prijama države u Nato savez.
Janša je odbacio i teorije prema kojima se Slovenija na nabave u
Izraelu morala odlučiti zbog moralnog duga prema državi koja je
podržala izlazak Slovenije iz nekadašnje Jugoslavije. On je rekao
da je u to vrijeme u Izraelu bila na vlasti laburistička vlada koja
je podržavala odluku socijalističke internacionale o potrebi
očuvanja SFRJ.
S predmetom ustavne tužbe složio se i predsjednik kršćanskih
demokrata (SKD) Lojze Peterle koji smatra da je sadašnja koalicija
moralno upitna. Predsjednik Udružene liste (reformiranih
komunista) Borut Pahor doveo je u pitanje sposobnost i socijalnu
politiku sadašnje vlade, ali se nije očitovao o predmetu optužbi
protiv premijera. Ustavnu tužbu, međutim, odbacuje koalicijska
Demokratska stranka umirovljenika, čiji je glasnogovornik u
parlamentu Anton Delak stvar oko sporazuma s Izraelom označio
marginalnom. Potporu Drnovšeku iznijela je i Pučka stranka (SLS)
koja smatra da je potrebno rasvijetliti stvar i ustvrditi
odgovornost za sporazum potpisan dok sami nisu bli u vladi.
(Hina) fl sb
201514 MET may 98