D. BEGOVIĆ: HRVATSKOJ SU POTREBNI OBJEKTI I NA UGLJEN I NA PLIN

ZAGREB, 18. svibnja (Hina) - Suština programa rada Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) u narednom četverogodišnjem razdoblju je da se bez promjene cijene električne energije u potpunosti riješe ratne štete (procjenjene na 2,3 milijarde njemačkih maraka) te inicira daljnji razvoj i izgradnja novih objekata. Program rada Uprave, kao i njegov provedbeni program kojeg je prošlog četvrtka prihvatio Nadzorni odbor HEP-a, je i daljnje unapređenje poslovanja, smanjenjem tehničkih gubitaka i povećanjem likvidnosti, istaknuo je predsjednik Uprave HEP-a Damir Begović na današnjoj konferenciji za novinare. #L# Govoreći o novim objektima, Begović je kazao da bi HEP sam investirao u gradnju novih hidroelektrana, u kojima se realno može dobiti novih 200 do 250 MW (megavata) snage, a koje bi godišnje mogle proizvoditi oko dvije milijarde kWh. Hidroelektrane su civilizacijski objekti i važni su za zaštitu strateških interesa, kazao je Begović, dodajući da bi te objekte HEP gradio vlastitim sredstvima ili temeljem vanjskog zaduženja. No, termoenergetske objekte HEP ne može financirati i otvoren je stranim ulaganjima kroz model neovisnih proizvođača električne energije s kojima bi se sklopio ugovor o kupoprodaji električne energije. U fazi priprema trenutno su dva projekta - plinska termoelektrana u Jertovcu, te termoelektrana snage dva puta 350 megavata na Jadranu. Po Begovićevim riječima, još uvijek je nepoznata njena lokacija, o čemu se očekuje suglasnost Ministarstva gospodarstva, Vlade i Sabora. Na upit o pet ponuda međunarodnih tvrtki za TE 2x350 MW na ugljen na Jadranu, voditelj tog projekta Zlatko Varaždinec je kazao da se do sredine lipnja može očekivati suženi izbor ponuda. Prema Strategiji prostornog uređenja projekt je rađen s dvije moguće lokacije, Lukovo Šugarje i Obrovac, a odabir će ovisiti o organima državne uprave koje su dužne provesti upravni postupak (lokacijska i građevna dozvola), rekao je. Čelnici HEP-a suglasni su da su "plin-ugljen-preostali hidropotencijali" realna opcija za izgradnju budućih elektroenergetskih objekata. "Opcija bez ugljena, samo sa plinom nije opcija za HEP, već su joj potrebne obadvije", kazao je direktor Sektora za razvoj u HEP-u Ante Jelčić odgovarajući na upite novinara o prijedlozima izgradnje termoelektrane na plin. Plinski scenarij jedan je od ukupno 25 scenarija obrađenih u master planu razvoja do 2030. godine o čijoj je izradi HEP sklopio ugovor s Energetskim institutom "Hrvoje Požar", a koji je, po Jelčićevim riječima, "neopreznošću obrađivača" iznesen u javnost. Odluku će donijeti Vlada i Sabor, ali iz HEP-a upozoravaju na potrebu raznolikosti goriva i neovisnosti o jednom energentu. Predsjednik Uprave HEP-a to je potkrijepio i navodima da bi gradnjom termoelektrane samo na plin, a bez jednog takvog objekta na ugljen, udio plina u termoelektranama u Hrvatskoj dosegnuo čak 80 posto. Uobičajena je praksa u Europi i svijetu da udio plina bude oko 15 posto, kazao je Begović. Upozoravajući na veliku sušnost na područjima na kojima su smještene hidroelektrane, čelnici HEP-a istaknuli su da se, bez obzira na to, ne očekuju problemi u opskrbi električnom energijom. Napominjući kako je došlo do izvijesnih zastoja u razgovorima oko Nuklearne elektrane Krško, Damir Begović je kazao kako će hrvatska strana u ovom trenutku plaćati samo troškove održavanja i goriva. "Ostale investicije, dok nema adekvatnih jamstava za naša ulaganja u Sloveniji, ne možemo prihvatiti", rekao je Begović. (Hina) bn dd 181542 MET may 98