ZAGREB/BUENOS AIRES, 15. svibnja (Hina) - U intervjuu koji je dao argentinskom dnevnom listu "La Nacion", Ivo Rojnica, koji od 1947. godine živi u Argentini, odlučno tvrdi da nije ratni zločinac već "zaslužni sin Hrvatske", zbog čega
su ga progonili Srbi i komunisti.
ZAGREB/BUENOS AIRES, 15. svibnja (Hina) - U intervjuu koji je dao
argentinskom dnevnom listu "La Nacion", Ivo Rojnica, koji od 1947.
godine živi u Argentini, odlučno tvrdi da nije ratni zločinac već
"zaslužni sin Hrvatske", zbog čega su ga progonili Srbi i
komunisti.#L#
Rojnica je bio među prvih 14 stožernika koje je imenovala vlast
tadašnje NDH u svibnju, lipnju i srpnju 1941., a dužnost je obnašao
u Dubrovniku.
U četvrtak je Victor Ramos direktor argentinskog Instituta protiv
diskriminacije, ksenofobije i rasizma objavio da će istražiti
aktivnosti Ive Rojnice tijekom Drugog svjetskog rata kako bi
utvrdio je li počinio ratne zločine.
Prema pisanju "La Naciona", nakon rata neki su svjedoci tvrdili da
je Rojnica sustavno progonio Židove i Srbe, te da postoje naređenja
s njegovim potpisom o zapljeni židovske imovine i ograničenju
građanskih prava Židova kojima je zabranjivan prolaz ulicama i
držanje trgovina.
"Nisam mogao raditi drugačije. U to vrijeme u Dubrovniku nije bilo
ni guvernera ni šefa policije i ja sam morao preuzeti tu dužnost",
reko je Rojnica za "La Nacion".
Upitan nije li mogao odbiti eventualne naloge, Rojnica je odgovorio
kako su u to vrijeme dvije trećine Europe bile pod vlašću nacista pa
je i on morao izvršavati ono što su tražili.
"U dva sam navrata odbio dužnost jer s time nisam bio suglasan, no
nisu to htjeli prihvatiti", izjavio je Rojnica govoreći o svojoj
dužnosti stožernika u Dubrovniku.
"La Nacion" navodi i riječi ustaškog pukovnika Danijela Crljena
koji je o Rojnici zapisao: "Ne može se utvrditi točan broj židovskih
i srpskih života koji su ovisili o Rojnici. No zna se da je u
Dubrovniku postojalo veliko skladište gdje su se spremali predmeti
oduzeti zatvorenicima po nalogu tog dužnosnika, koji je poslije
njima raspolagao."
"To je velika laž koju su izmislili Srbi i komunisti", kazao je
Rojnica za argentinski dnevnik.
Usporedbe radi, kazao je: "Tijekom američkog rata za nezavisnost
napadali su Jeffersona, a tijekom argentinskog rata za oslobođenje
od španjolske kolonijalne vlasti Španjolska je napadala Belgrana,
Morena, San Martina."
"Bio sam borac za nezavisnost moje zemlje, i zbog toga su me
napadali".
Upitan je li bio ratni zločinac on je odlučno odgovorio: "Ne,
naravno da nisam".
Pri ulasku u Argentinu promijenio je ime jer su ga progonili
komunisti. "Znate, i Židovi su činili isto: mijenjali su imena",
kazao je.
U argentinskim arhivima stoji da je Rojnica ušao u zemlju pod imenom
Ivan Rajčinović, a 1951. godine dobio je argentinske dokumente. Tri
i po godine poslije, pokrenuo je administrativni postupak za
promjenu prezimena kako bi vratio staro prezime: Rojnica.
Danas Rojnica za sebe kaže da je ugledni poduzetnik jer se njegove
tekstilne tvornice ističu kao primjer uspješnog poslovanja, a u
intervjuu navodi da se bavi i pisanjem.
"Pisao sam o povijesti Hrvatske, o doprinosu Hrvata argentinskoj
povijesti, te napisao dva toma memoara", rekao je Rojnica.
Na tvrdnju novinara Jorgea Camarasa (Horhe Kamaras), da memaooare
piše i Dinko Šakić, koji je pred izručenjem u Hrvatsku pod optužbom
da je počinio ratne zločine, Rojnica je odbio govoriti o Šakiću. Na
upit zbog čega to ne želi, Rojnica je odgovorio: "Zato jer sam ja
normalan čovjek".
(Hina) rt fp
151844 MET may 98