ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Tema Bleiburga i Križnoga puta bit će zaključena kad se budemo suočili s istinom te tragedije i kada se poimenice utvrde odgovorni za zločine učinjene u ratu i nakon Drgoga svjetskoga rata nad hrvatskom
vojskom i građanima, izjavio je predsjednik udruge Hrvatski domobran Vladimir Šklopan.
ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Tema Bleiburga i Križnoga puta bit će
zaključena kad se budemo suočili s istinom te tragedije i kada se
poimenice utvrde odgovorni za zločine učinjene u ratu i nakon
Drgoga svjetskoga rata nad hrvatskom vojskom i građanima, izjavio
je predsjednik udruge Hrvatski domobran Vladimir Šklopan.#L#
Izaslanstvo udruge Hrvatski domobran, koja ima oko 26 000 članova,
u znak sjećanja na bleiburške i žrtve Križnoga puta danas će osim na
Mirogoju položiti vijenac na Bleiburškom polju, gdje će se okupiti
više od dvije tisuće ljudi kako bi odali počast hrvatskim žrtvama.
"Ima onih koji i danas tvrde da se u Bleiburgu ništa nije dogodilo,
da su žrtve neznatne. To je krivo prikazivanje činjenica", kaže
Šklopan, koji je i sam bio sudionik Križnog puta, napominjući kako
udruga Hrvatski domobran smatra da je Bleiburg simbol svih
stradanja u kolonoma smrti od Bleiburga do istočne granice Titove
Jugoslavije.
Po riječima Šklopana Bleiburg je bio početak zločina i obračuna s
hrvatstvom i Hrvatskom, pod navodnom izlikom osvete za ustaške
zločine. "Povijesna istina o Bleiburgu i Križnome putu još nije
rasvijetljena i utemeljena na činjenicama. Ponekad se dobije dojam
da se čak i zanemaruje zbog nekakvih viših probitaka", izjavio je,
napominjući kako se bleiburška tragedija svela samo na
obilježavanje nadnevka 15. svibnja.
"Nije se povijesno pristupilo utvrđivanju bleiburške tragedije.
Napisi su često kritički i bez dokumentacije", kaže Šklopan,
podsjećajući kako je Slovenija dosad podigla oko 70 spomenika
pobijenima u ratu i nakon rata, od Kočevskog roga do Brežica.
Hrvatski domobran sa slovenskim kolegama zadnje vrijeme zajednički
sudjeluje u obilježavanju stratišta, jer su na mnogim tim mjestima
ubijeni i hrvatski civili i vojnici.
Za razliku od Slovenije koja je od 1990. počela sustavno
obilježavati stratišta, mi ništa ne radimo, kaže Šklopan,
napominjući kako Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava
Drugoga svejtskoga rata ništa nije poduzela na obilježavanju
hrvatskih žrtava. Naš je cilj obilježiti povijesne događaje bez
ikakve politizacije, napomenuo je, dodavši kako samo u okolici
Zagreba ima oko 10 stratišta, koja su bez obilježja.
Glede kaznene prijave zagrebačkomu Županijskom sudu, koju je
udruga Hrvatski domobran podnijela 8. svibnja za zločine počinjene
nad ratnim zarobljenicima, predsjednik udruge Hrvatski domobran
Vladimir Šklopan kaže da je ona uslijedila nakon nekoliko zahtjeva
podružnica udruge i komemoracije u Krašiću, te da nema nikave veze
sa slučajem Dinka Šakića.
Svatko tko je učinio zločin, kaže Šklopan, treba odgovarati. Po
njegovim riječima Hrvatski domobran nikada nije poticao raspravu
protiv antifašista, niti ima bilo kakve veze s rušenjem
partizanskih spomenika. "Naš je cilj otkriti sva stratišta ne radi
nekakve osvete, nego radi odavanja dostojne počasti žrtvama",
kazao je dodavši, kako tužba nema za svrhu omalovažiti inicijativu
za pomirenje, koja je doživila kritiku antifašista.
(Hina) mc il
151204 MET may 98