ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Stupanj opskrbljenosti vodom srednjodalmatinskih otoka - Brača, Hvara, Šolte i Visa - iznosi samo 84 posto, procjenjuju stručnjaci Hrvatske vodoprivrede, što je nedovoljno s obzirom na planirani porast
stanovnika i razvoj turizma. Potrošnja će vode 2000. godine porasti na približno 150 litara pa će 2025. godine iznositi 180 litara na dan po stanovniku.
ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Stupanj opskrbljenosti vodom
srednjodalmatinskih otoka - Brača, Hvara, Šolte i Visa - iznosi
samo 84 posto, procjenjuju stručnjaci Hrvatske vodoprivrede, što
je nedovoljno s obzirom na planirani porast stanovnika i razvoj
turizma. Potrošnja će vode 2000. godine porasti na približno 150
litara pa će 2025. godine iznositi 180 litara na dan po
stanovniku.#L#
Cisterne su još uvijek u mnogim otočkim mjestima jedina mogućnost
vodoopskrbe, osobito zbog nedostatka kvalitne pitke vode naročito
ljeti kada je najpotrebnija.
Za vodoopskrbu srednjodmalamatinskih otoka koriste se regionalni
vodovodi Omiš-Brač-Hvar-Šolta i Makarskog primorja ukupne duljine
420 kilometara.
Procjena je stručnjaka Hrvatske vodoprivrede da na
srednjodalmatinskim otocima ipak ima dovoljno vode, ali treba
povećati postojeće vodoopskrbne kapacitete na području Omiša,
Brača, Hvara, Šolte i Visa, te zaštititi sadašnja izvorišta vode na
otocima. Osim izgradnje novih sustava, preporučuje se i smanjenje
gubitaka vode, čiji se koeficijent kreće oko 1,4 posto vode u
vodovodnim sustavima.
Voda Cetine koja služi za vodoopskrbu otoka Brača, Hvara i Šolte,
kao i podzemna voda na Hvaru (crpilište Jelsa) i Visu (Pištica i
Korita) bakterijski su zagađene, pa se prije puštanja u
vodoopskrbni sustav kloriranjem dovode u higijenski ispravno
stanje.
Srednjodalmatinski otoci inače zauzimaju površinu od 4501
četvornih kilometara, što je otprilike osam posto površine
Hrvatske i približno 475 tisuća stanovnika ili devet posto
stanovništva Hrvatske.
(Hina)js vl
151012 MET may 98