VOA-PANEL-14-5

VOA 14. V. 1998. Hrvatska na raskrižju - izvatci s panela pred Odborom američkog Kongresa za sigurnost i suradnju u Europi. Prilog Bojana Klime "Jučer je u američkom Kongresu održan panel pod nazivom 'Pluralizam i tolerancija u Hrvatskoj', koji je organizirao Odbor za sigurnost i suradnju u Europi. Sudionici panela govorili su o nizu tema: slobodi medija, pravima manjina, razvoju demokracije te odnosima između vlasti i oporbe. 'Kucajući na vrata zajednice europskih država lozinka je - demokratizacija', bila je uvodna napomena Boba Handa, dužnosnika kongresnog Odbora za sigurnost i suradnju u Europi, koji je također poznat i kao kongresni 'Helsinški odbor'. Gospodin Hand, organizirator panela, rekao je da se tijekom posljednjih 12 mjeseci u Hrvatskoj dogodilo 'nekoliko pozitivnih te niz negativnih stvari'. Sudionici panela su govorili o nekima od njih. Ivana Kuhar, direktorica hrvatske redakcije 'Glasa Amerike', izjavila je da se 'Hrvatska danas nalazi na raskrižju'. "Hrvatska će uskoro morati odlučiti između dvije mogućnosti: želi li živjeti u izolaciji, poput Srbije, ili će izabrati vrijednosti zapadnog političkog sustava. Godina 1998. će zbog toga biti za Hrvatsku odlučujuća godina. Situaciju olakšava činjenica da prosječni građanin Hrvatske želi da zemlja postane dio Zapada. S druge strane, čini se da javnosti u Hrvatskoj još uvijek nije jasan sadržaj nekih temeljnih demokratskih vrijednosti: primjerice, sloboda medija, otvorenost i jasnoća političkog i pravnog sustava, neovisno sudstvo, osobna odgovornost političara te građanska odgovornost svakog pojedinca', smatra Ivana Kuhar. Pluralizam treba postići i na nacionalnom, ali i na političkom planu - izjavio je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća. 'To znači da se trebaju ojačati prava i nacionalnih, ali i političkih manjina, odnosno stranaka oporbe'. Ovo posljednje trebalo bi se omogućiti jačanjem parlamentarnog, umjesto sadašnjega predsjedničkog sustava. Milorad Pupovac je za 'Glas Amerike', nakon održanog panela, izjavio da je 'vrlo optimističan zbog toga što su oporbene stranke u Hrvatskoj sve jače. 'Realno je da je oporba sve jača. Realno je da su simpatije birača prema oporbi sve naglašenije. To pokazuju ne samo slučaj Rijeke, već i ponovljeni izbori u Splitu. Raspoloženje u Zagrebu to također pokazuje. Ljudi žele promjene, žele uravnotežen politički život i ne žele bilo čiju dominaciju. Ljudi žele da vlast bude kontrolirana od strane onih koji je biraju, znači od njih samih', rekao je Milorad Pupovac. U Hrvatskoj se ovih dana ponovno mnogo govori o povratku Srba, izbjeglih u ljeto 95. Lisa Tepper, dužnosnica Državnog tajništva, odgovorna za problematiku američko-hrvatskih odnosa, smatra da njihov povratak otežava i činjenica što se hrvatska Vlada nije dovoljno jasno očitovala glede amnestije osoba koje su osumnjičene za ratne zločine. 'Radi se o vrlo teškom pitanju. Smatramo da se svaki ratni zločin mora vrlo ozbiljno shvatiti, ali također smatramo da se time treba baviti haaški Tribunal. Ako hrvatske vlasti posjeduju dokaze o ratnim zločinima, trebale bi ih proslijediti Tribunalu. Također, treba vrlo jasno definirati odredbe o amnestiji. U suprotnom, optužbe o ratnim zločinima postaju političko oružje, koje služi lokalnim vlastima da spriječe povratak izbjeglica. Za Sjedinjene Države takav je postupak neprihvatljiv. U dvije godine glede tog pitanja učinjen je tek neznatan napredak'. Na panelu u Kongresu Sjedinjenih Država sudjelovao je i Krešimir Pirsl, dužnosnik veleposlanstva Republike Hrvatske u Washingtonu. On je izjavio da 'Hrvatska pozdravlja svaku kritiku ako je ona dobronamjerna'. Gospodin Pirsl je rekao da u međunarodnoj zajednici postoji tendencija da se 'žrtvuju hrvatski interesi, kako bi se zadovoljili nečiji drugi interesi'. On je upozorio da je u Republici Hrvatskoj tek 15. siječnja, reintegracijom Podunavlja, nastupilo mirnodopsko stanje. 'Sistem se ne može promijeniti preko noći. Hrvatska je odjednom morala učiniti niz stvari. Gospodarsku i političku tranziciju morala je provesti za vrijeme rata. Ratne se štete procjenjuju na 27 i pol milijardi dolara. Zbog toga, uspjesi u demokratizaciji se trebaju procjenjivati tek od početka ove godine, jer su između 1991. i 1998. godine naši prioriteti bili znatno drugačiji od država koje su živjele u miru'. Sudionici panela održanog u američkom Kongresu složili su se da će ova godina za Hrvatsku biti odlučujuća - i glede političkog razvoja, a i njezina nacionalnog sastava. "Ocjenjujući hrvatske uspjehe i neuspjehe, međunarodna će se zajednica sve više i više voditi europskim, a ne balkanskim kriterijima. Jer upravo Europa, a ne Balkan, je ono što Hrvatska želi biti", izjavio je na kraju panela Bob Hand, dužnosnik odbora američkog Kongresa za sigurnost i suradnju u Europi". VOA) 150001 MET may 98