DELO-VEDRO I OBLAČNO-14. V.

SLOVENIJA DELO 14. V. 1998. Vedro i oblačno "Optimistički scenarij za novu turističku sezonu na hrvatskoj jadranskoj obali, po mišljenju poznavalaca, samo je jedna od mogućnosti. Puno je naime čimbenika koji bi mogli pokvariti optimizam. Svijetle najave su na mjestu zbog vrlo dobre i izvrsne prodaje jadranskih ljetnih kapaciteta u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji, porasta zanimanja za Hrvatsku u Nizozemskoj te mogućnosti preusmjerenja dijela talijanskog tržišta iz drugih sredozemnih ljetovališta na Hrvatsku. Ono što kvari optimizam ponajprije je latentna prijetnja da bi se mogla rasplamsati kosovska kriza, događaji u Bosni i oštri sukobi u vrhu hrvatske vlasti zbog propasti banke u Dubrovniku. Svi ti čimbenici već sada negativno utječu na hrvatski turizam, a ne smijemo zaboraviti kako nas oštro upozoravaju dalmatinski novinari na pomanjkanje poslovne strategije koja bi od turizma napravila industriju otpornu na krize. Ti nedostatci najočitiji su na britanskom tržištu odakle je prije rata dolazilo oko pola milijuna turista koji su punili turističke kapacitete u predsezoni i posezoni, prosječno ostajali dulje nego drugi turisti i bili rekorderi u broju dodatno kupljenih izleta. Tvorci hrvatske turističke politike jednostavno ne znaju uspostaviti veze - zračne - s udaljenim otokom s kojega se svake godine u tuđinu otputi oko 12 milijuna turista. Osim toga, zbog cijena usluga i uvredljivog podcjenjivačkog odnosa u Hrvatskoj je sve manje Čeha i Slovaka, a prodaja turističkih aranžmana za Jadran nije dobra ni u Belgiji ni Francuskoj. I još nešto. Hrvatski turizam u ovoj sezoni neće izbjeći svoju najveću poslijeratnu pogrješku: nedostatak ljudi. Kako je slikovito napisao ovdašnji tisak, 'turisti dolaze, a pipničara nema'. Nedostatak radne snage postaje bolna točka hrvatskoga turizma koji počinje ovogodišnju sezonu s 45 tisuća ljudi zaposlenih u hotelijerstvu, ugostiteljstvu i turizmu, iako je proteklih poslijeratnih godina bilo 100 tisuća zaposlenih. Treba spomenuti da je od 45 tisuća zaposlenih čak trećina sezonskih radnika koji nemaju odgovarajuću naobrazbu. Zbog toga nam se može činiti da ćemo uskoro morati uvoziti stručnu radnu snagu, možda čak iz Turske, gdje je najskuplja. Svi uzorni pipničari otišli su na sjever Hrvatske ili u tuđinu i trenutno ne razmišljaju o povratku. U hrvatskim srednjim školama za ugostiteljstvo i turizam trenutno se školuje više od 13 tisuća đaka za koje se ne zna kamo 'nestanu' po svršenom školovanju" - piše Ilija Mimica. 142349 MET may 98