ZAGREB, 11. svibnja (Hina) - Na aerodromu Tempelhof u Berlinu u utorak 12. svibnja počet će obilježavanje 50. godišnjice Berlinskog zračnog mosta, jednog od nasveobuhvatnijih humanitarnih poduhvata nakon Drugog svjetskog rata.
ZAGREB, 11. svibnja (Hina) - Na aerodromu Tempelhof u Berlinu u
utorak 12. svibnja počet će obilježavanje 50. godišnjice
Berlinskog zračnog mosta, jednog od nasveobuhvatnijih
humanitarnih poduhvata nakon Drugog svjetskog rata. #L#
Raznim komemoracijama, izložbama i prigodnim svečanostima tijekom
više od godine dana (12. svibnja 1998. - 27. kolovoza 1999.)
oživljavat će se sjećanje na humanitarni zračni most kojim je u
zapadni dio Berlina tijekom 462 dana prebačeno ukupno 2.326.406.
tona pomoći.
Nakon Drugog svjetskog rata Njemačka je bila podijeljena na četiri
okupacijeske zone: američku, sovjetsku, britansku i francusku.
Suradnja zapadnih zemalja i sovjetskih vlasti ubrzo je prestala i
Amerikanci, Francuzi i Britanci odlučili su osnovati zasebnu
njemačku vlast na područjima koje su oni nadzirali. Prvi korak u
tome bila je monetarna reforma i uvođenje nove valute. Kako bi
spriječio "prelijevanje" starih novčanica u svoj dio Njemačke,
SSSR je zabranio zaustavljanje uz put svima koji prevoze robu i
ljude iz zapadnog dijela Njemačke u Zapadni Berlin.
Do zračne dostave pomoći u Berlin moralo je doći jer su sovjetske
vlasti 24. lipnja 1949. godine zapriječile sav cestovni promet
kojim su SAD, Francuska i Velika Britanija dopremali pomoć u
Zapadni Berlin. Zračni most započeo je "s radom" dva dana kasnije,
26. lipnja. Pošto su "susjedi" Zapadnom Berlinu blokirali dopremu
električne energije, jedan od prioriteta u dopremi bio je ugljen,
kako bi se dva milijuna stanovnika u zapadnom dijelu grada moglo
grijati tijekom predstojeće zime.
Transportni zrakoplovi letjeli su iz zapadnog dijela Njemačke do
Berlina kroz tri zračna koridora široka 20 milja a slijetali su na
aerodrome Tempelhof i Tegel. Tijekom 462 dana zračnog mosta
obavljeno je 278.228 letova, prebačeno je 2.326.406 tona
materijala (od čega dvije trećine ugljena), a u nesrećama je
poginulo 79 članova posade ztrakoplova. U početku su saveznici
koristili zrakoplove C-47 (vojna verzija zrakoplova DC-3), a kad su
vidjeli da im kapaciteti tih letjelica neće biti dovoljni za
planiranih 4.500 tona tereta dnevno, angažirani su C-54 (DC-4) koji
će do kraja trajanja berlinskog zračnog mosta ostati "glavna radna
snaga" unatoč angažiranju određenog broja drugih letjelica.
"Najzaposlenija" 24 sata bila su 15-16. travnja 1959. godine kada
je u 1.398 letova prebačeno 12.940 tona - što je jednako kao 22
željezničke kompozicije sa po 50 vagona.
SSSR je prekinuo kopnenu blokadu Zapadnog Berlina 12. svibnja 1949.
godine, ali se zračni most nastavio do 30. rujna.
U usporedbi sa zračnim mostom za Sarajevo, Berlinski zračni most
trajao je kraće - humanitarni letovi za glavni grad BiH počeli su 3.
srpnja 1992. a operacija je službeno proglašena završenom 9.
siječnja 1996. Sarajevskim zračnim mostom prebačeno je ukupno
179.910 tona tereta, što predstavlja količinu koja je u proljeće
1949. mjesečno dopremana u Zapadni Berlin.
Na zrakoplove koji su letjeli za Sarajevo vatra je sa zemlje
otvarana najmanje 270 puta, dok je 3. rujna 1992. godine talijanski
transportni zrakoplov G-222 srušen raketom pri čemu su poginula
četiri člana posade. Unatoč učestalim provokacijama, sovjetski
piloti vojni nikada nisu otvorili vatru na zrakoplove koji su
prenosili teret za Zapadni Berlin. Svi zrakoplovci koji su poginuli
tijekom trajanja Berlinskog zračnog mosta živote su izgubili u
nesrećama koje su se dogodile zbog loših meteoroških prilika ili
zbog nezgoda pri slijetanju.
(Hina) sb rb
111246 MET may 98