ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Da bi se dosegnule površine potrebne za vlastitu potrošnju vina, u Hrvatskoj bi u sljedećih 10 godina trebalo godišnje podizati 5.000 hektara vinograda, ili ukupno 50.000 hektara. Riječ je o ozbiljnom
projektu, koji uz gospodarski ima i šire značenje, zbog čega bi trebao biti vođen na državnoj razini te praćen nizom mjera. Istaknuto je to na današnjem stručnom skupu o projektu podizanja novih vinograda i proizvodnji sadnog materijala, održanom u okviru međunarodnog sajma Vinovita '98 na Zagrebačkom velesajmu.
ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Da bi se dosegnule površine potrebne za
vlastitu potrošnju vina, u Hrvatskoj bi u sljedećih 10 godina
trebalo godišnje podizati 5.000 hektara vinograda, ili ukupno
50.000 hektara. Riječ je o ozbiljnom projektu, koji uz gospodarski
ima i šire značenje, zbog čega bi trebao biti vođen na državnoj
razini te praćen nizom mjera. Istaknuto je to na današnjem stručnom
skupu o projektu podizanja novih vinograda i proizvodnji sadnog
materijala, održanom u okviru međunarodnog sajma Vinovita '98 na
Zagrebačkom velesajmu.#L#
Projekt podizanja 50.000 ha novih vinograda mogao bi se odraziti na
zapošljavanje pedesetak tisuća ljudi, na zaustavljanje
depopulacije na jadranskim otocima, Plješevici, Banovini, kazao je
mr. Damjan Bulum iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo.
Među mjerama koje bi trebale pratiti projekt predloženo je
okrupnjavanje posjeda, uvođenje posebnih poticaja za podizanje
vinograda na tipičnim vinogradarskim položajima u demografski
osiromašenim područjima, izrada vinogradarskoga katastra,
proizvodnja vlastitog sadnog materijala.
Da bi se taj ambiciozni projekt ostvario godišnje bi po hektaru
novog vinograda trebalo osigurati 25.000 njemačkih maraka. S
obzirom da bi svake godine trebalo podići 5.000 hektara,
procijenjeno je da bi godišnje trebalo osigurati 125 milijuna DEM.
Zbog visine procijenjenih sredstava pojedini su sudionici
predložili da se razmisli i o izradi alternativnog, odnosno
projekta bližeg hrvatskoj stvarnosti.
Ukazujući na nepovoljno stanje u proizvodnji loznog sadnog
materijala u Hrvatskoj mr. Bermard Kozina naveo je mjere koje bi
trebale pomoći u rješavanju te problematike. Naglasio je da treba
utvrditi dugoročne planove i potrebe za sadnim materijalom,
podignuti matične nasade loznih podloga, organizirati i opremiti
mrežu rasadnika. Mjerama državne politike treba stimulirati
proizvođače sadnog materijala i to isključivo na gospodarskim i
tržišnim temeljima. Spomenute mjere treba poduzetio što prije.
Svako kašnjenje nanosit će štetu ionako uzdrmanom vinogradarstvu,
kazao je Kozina, naglašavajući kako je kvalitetan sadni materijal
temelj uspješne vinogradarske i vinarske proizvodnje.
(Hina) mb ds
071247 MET may 98