NJEMAČKA 6. V. FR: SRJ ŽELI BITI PRIMLJENA U VIJEĆE EUROPE

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 6. V. 1998. U slučaju Beograda Vijeće Europe igra na kartu vremena Vijeće Europe namjerava iskoristiti inicijativu Jugoslavije u obliku zahtjeva za prijam u to tijelo, izvješćuje Karl-Otto Sattler. "Zahtjev iz Beograda o prijamu Jugoslavije u Vijeće Europe dovodi političare u Strassbourgu u neugodan položaj. Svakih šest mjeseci, zalogajnica Palais d'Europe u Strassbourgu postaje pozornicom lijepog prizora: nakon ručka ministar vanjskih poslova, koji je pola godine predsjedao Vijećem Europe, predaje svom nasljedniku ključ predsjedateljskog ureda, postavljen na plavi baršun. U utorak su taj simbolički igrokaz odigrali njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel i grčki državni tajnik Giorgos Papandreou. Doduše, Nijemci su pritom u grčke ruke prebacili i teško probavljiv obrok koji će sada teško leći na grčki želudac: riječ je o zahtjevu Jugoslavije za prijam u Vijeće Europe. U Strassbourgu je taj vrući kesten prihvaćen s velikim oprezom. Napokon, republika pod vodstvom predsjednika Slobodana Miloševića jako je udaljena od demokratskih standarda Vijeća Europe, a Srbi trenutačno sjede na optuženičkoj klupi i zbog sukoba na Kosovu. Glavni tajnik Daniel Tarschys i njemački veleposlanik u Strassbourgu Johannes Dohmes očitovali su 'iznenađenje' zahtjevom Beograda. Iza kulisa govori se o 'pravoj bombi'. Beograd očito želi izići iz izolacije, a Milošević možda Vijeće Europe i njegovih 40 država članica smatra primamljivom platformom. Možda Beograd misli da ima izgleda za prijam zato što je Vijeće Europe otvorilo svoja vrata istočnoeuropskim zemljama poput Hrvatske, Rusije, Slovačke i Ukrajine i prije no što su potpuno ispunile sve norme pravne države. Raspoznatljivi pomaci bili su dovoljni, a Vijeće Europe uporno će od vlada tih zemalja zahtijevati da poštuju preuzete obveze. No, kritika takve politike senzibilizirala je strassbourške čuvare ljudskih prava. Od zahtjeva Bosne i Hercegovine za prijemom u to tijelo u travnju 1995. g. do pokretanja formalne procedure pristupa prošle su tri godine. Bruno Haller, francuski kancelar Parlamentarne skupštine, smatra da je jasno da Bosna i Hercegovina 1998. g. neće postati članicom Vijeća Europe. Predsjednica zastupničke komore, političarka CDU-a Leni Fischer ne želi čak ništa pobliže ni reći o rokovniku za Jugoslaviju: to je po njezinim riječima 'teško pitanje'. Veleposlanik Dohmes: 'To će jako dugo trajati'. Tlačenje Albanaca na Kosovu putem 'slijepe agresije' Srba protivno je načelima Vijeća Europe, istaknuto je u jednoj analizi. No, sloboda tiska, pravosuđe, prava oporbe i komunalna demokracija nisu baš blistavi ni izvan granica Kosova. Dosad je ministarski odbor kao najviše tijelo za donošenje odluka tek 'primio na znanje' zahtjev Beograda. Parlamentarna je skupština samo 'obaviještena' i nije čak ni zatražila stajalište, potrebno za daljnju obradu jugoslavenskog zahtjeva. No, Vijeće Europe iskoristit će inicijativu Jugoslavije kako bi ustrajalo na demokratskim pomacima te kako bi Jugoslaviju postupno približilo Strassbourgu, kazao je glavni tajnik Tarschys" na kraju izvješća Karla-Otta Sattlera. 070139 MET may 98