AUSTRIJA 5. V. DIE PRESSE: 70 POSTO KOS. ALBANACA MLAĐE JE OD 30 GODINA

AUSTRIJA DIE PRESSE 5. V. 1998. Kosovo je i dalje najopasnija tempirana bomba Očajnički albanski otpor trajat će još dugo, ali Kosovo neće biti druga Bosna, smatra Paul Lendvai, gost-komentator. "Krizom zahvaćena srpska pokrajina Kosovo neće postati 'druga Bosna'. Nije posrijedi bivša jugoslavenska republika u kojoj zajedno žive Muslimani (44 posto stanovništva), Srbi (32 posto stanovništva) i Hrvati (17 posto stanovništva), već sastavni dio Srbije, pokrajina obilježena srpskim mitom u preradi državne propagande i instrumentalizacije. No, činjenica da Albanci na Kosovu čine 90 posto stanovništva te da im je prije gotovo jednog desetljeća oduzeta ne samo autonomija, stečena za vrijeme Titove Jugoslavije, već i de facto njihovo školstvo i zdravstvo, čini stari sukob srpskog i albanskog nacionalizma posebno eksplozivnim. Predsjednik Milošević, koji je svojedobno iskoristio gotovo neznatnu srpsku manjinu u pokrajini kao polugu za osvajanje vlasti u Beogradu, odbacio je posredstvom manipuliranog referenduma svaki oblik inozemnog 'upletanja', odnosno posredovanja između Srba i Albanaca. Tako je izbrisan manevarski prostor za rješenje utemeljeno na pregovorima. Beznadnost stanja postala je očita na nedavnom sastanku u Thessalonikiju, koji je organizirala znanstvena zaklada Bertelsmann. Srpski, albanski i zapadni znanstvenici, kao i visoki predstavnici međunarodnih organizacija, sastaju se već godinama kako bi uz pomoć mjera uspostave povjerenja i praktičnih koraka pronašli izlaz iz te situacije. Na najnovijem sastanku sudjelovao je i jedan srpski biskup, jedan albanski ministar i čelni predstavnici kosovskih Albanaca. Biskup je upozorio na opasnost još veće katastrofe ako Albanci ne prihvate srpsku ponudu razgovora. Pravi vođa kosovskih Albanaca, glavni urednik najvećeg dnevnog lista, otvoreno je izjavio da su kosovski Albanci neopozivo izabrali put koji ih vodi prema vlastitoj državi. Više nije moguće poništiti internacionalizaciju kosovskog pitanja, istaknuo je on, dodavši da srpsko vodstvo nudi diktat, a ne dijalog. Povratak na autonomiju iz g. 1974. jest 'minimum', naglasio je. Iščezla je i nada u provedbu sporazuma o 'normalizaciji školstva', koji su u rujnu 1996. potpisali Milošević i Rugova, dvojica predsjednika. Nakon 'Drenice', nakon krvoprolića koje su počinile specijalne postrojbe srpske policije, zavladao je strah umjesto povjerenja, spremnost na nasilje umjesto dijaloga. Najbolje informirani međunarodni stručnjaci proglasili su izvješća o 'albanskom upletanju' u zbivanja u pokrajini pukom propagandom. Jedan srpski znanstvenik upozorio je da napredak nije moguć bez novoga demokratskog početka u Beogradu. Zapadne sankcije bez političkog koncepta potpuni su promašaj. Čak i Srbi spremni na dijalog priznaju da je oporba u Beogradu dijelom podijeljena, a dijelom korumpirana Miloševićevim darovima i nadmudrena njegovim trikovima. Na Kosovu pak krvava represija jača oružani ustanak. Rugovin je položaj sve slabiji. Na objema stranama jača utjecaj ekstremista. Akutnu opasnost ne predstavlja širenje sukoba na Albaniju već požar u Makedoniji (gdje Albanci čine 25 do 30 posto stanovništva) i potpuna destabilizacija Crne Gore na čelu s umjerenim predsjednikom Đukanovićem. Albanija je vojno tako slaba i politički podijeljena da ne može igrati aktivnu ulogu. Socijalistički premijer Nano čak je izložen kritici zbog svog 'prosrpskog stajališta' i sastanka s Miloševićem. Zanemarimo li njihove sunarodnjake koji rade ili žive na Zapadu, kosovski Albanci mogu se osloniti samo na vlastite snage. Međunarodna kontaktna skupina proizvodi retorička rješenja kao na tekućoj vrpci, a SAD su očito samo 'tigar od papira' dok Milošević ostaje tvrd. 70 posto kosovskih Albanaca mlađi su od trideset godina. Usprkos velikoj nadmoći srpske vojne sile, njihov očajnički otpor trajat će godinama, a možda i desetljećima. Dakle, Kosovo je sui generis i dalje najopasnije žarište sukoba na Balkanu", zaključuje Paul Lendvai. 060041 MET may 98