ZAGREB, 4. svibnja (Hina) - Hidrološko-geološka istraživanja potencijalnih lokacija za odlagalište radioaktivnog otpada, jedan su od najvažnijih elemenata za donošnje odluke o konačnom odabiru lokacije. Za to potrebna mjerenja,
osobito podzemnih voda i hidroloških značajki, složen su i dugotrajan proces. S novim tehničkim i tehnološkim dostignućima na tom području danas su predstavnike zainteresiranih hrvatskih institucija i tvrtki upoznali stručnjaci najvećih europskih i američkih kompanija na seminaru "Hidrogeološka karakterizacija u procjeni za određivanje lokacije za odlagalište nuklearnog otpada", što ga je organizirala Agencija za posebni otpad (APO).
ZAGREB, 4. svibnja (Hina) - Hidrološko-geološka istraživanja
potencijalnih lokacija za odlagalište radioaktivnog otpada, jedan
su od najvažnijih elemenata za donošnje odluke o konačnom odabiru
lokacije. Za to potrebna mjerenja, osobito podzemnih voda i
hidroloških značajki, složen su i dugotrajan proces. S novim
tehničkim i tehnološkim dostignućima na tom području danas su
predstavnike zainteresiranih hrvatskih institucija i tvrtki
upoznali stručnjaci najvećih europskih i američkih kompanija na
seminaru "Hidrogeološka karakterizacija u procjeni za određivanje
lokacije za odlagalište nuklearnog otpada", što ga je organizirala
Agencija za posebni otpad (APO). #L#
Predstavnik Schlumberger HydroGeological Technologies Michael
Hagood objasnio je kako se seminarom kao svojevrsnim transferom
znanja žele predstaviti suvremena mjerenja, modeliranje i
interpretacija rezultata hidrološko-geoloških istraživanja.
Hagood je hrvatska iskustva i do sada učinjeno u izboru mjesta
odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada ocijenio dobrim.
Pritom ističe da taj proces mora biti dobro pripremljen i tehnički i
u javnosti. Takav proces mora imati i "jak edukativni program" za
stanovništvo na potencijalnim lokacijama, koje treba upoznati i sa
svim tehničkim informacijama, te ih uključiti u sam proces odabira
i odlučivanja o lokacijama, kazao je Hagood.
Prvi poslovi vezani za izbor mjesta odlagališta radioaktivnog
otpada u Hrvatskoj su započeli prije desetak godina. Predstavnici
APO-a podsjetili su da se temeljem tzv. višekriterijskih analiza,
tj. vrednovanja izlučnim kriterijima i usporedbenim vrednovanjem
(kriteriji od demografskih, seizmičkih, hidroloških do zaštite
kulturne baštine i sl.) od sedam širih potencijalnih područja
(1993.), došlo do dvije preferentne lokacije (Trgovska gora i
Moslavačka gora). Idućih bi godina te lokacije trebalo unijeti u
program prostornog uređenja, a nakon toga na njima bi se mogla
obavljati terenska istraživanja.
Osim nuklearnog otpada iz medicinskih ustanova, industrije,
istraživačkih instituta, javljača dima i radioaktivnih gromobrana
(trenutačno je privremeno uskladišteno oko 50 prostornih metara
takvog otpada), Hrvatska je, kao suvlasnik Nuklearne elektrane
Krško, dužna zbrinuti i polovicu radioaktivnog otpada iz
nuklearke. Procjenjuje se da će tijekom redovnog rada NE Krško
nastati ukupno oko osam tisuća prostornih metara nisko i
srednjeradioaktivnog otpada.
(Hina) bn db
041329 MET may 98