DEN HAAG, 4. svibnja (Hina - piše Vjera Bogati) - Nizozemci 6. svibnja izlaze na opće izbore, ali većina političkih analitičara ocjenjuje kako u nizozemskoj politici neće doći do bitnih promjena bez obzira na ishod glasovanja.
DEN HAAG, 4. svibnja (Hina - piše Vjera Bogati) - Nizozemci 6.
svibnja izlaze na opće izbore, ali većina političkih analitičara
ocjenjuje kako u nizozemskoj politici neće doći do bitnih promjena
bez obzira na ishod glasovanja. #L#
"Nizozemci izlaze na izbore, no zar je to bitno?" - naslov je članka
u nizozemskom poslovnom tjedniku "The Netherlander" koji napominje
kako promjene vlade u Nizozemskoj obično ne donose velike obrate u
politici već se radi o "nijansiranju".
"Po svemu sudeći, opći izbori u Nizozemskoj bit će najumjereniji,
ako ne i najdosadniji izbori u Europi u ovom desetljeću", tvrdi
britanski tjednik "The Economist" naglašavajući da se sve važne
nizozemske stranke slažu o većini pitanja bitnih za zemlju.
Ova predviđanja poduprta su činjenicom da je nizozemsko
gospodarstvo jedno od najstabilnijih i najuspješnijih u Europi te
da zemlja ima tradiciju političkog konsenzusa i koaliranja koje
podrazumijeva prilagodbe programa vladajućih stranaka.
Oporavak nizozemskog gospodarstva nakon krize 1970-tih godine
toliko je uspješan da se u međunarodnim krugovima govori o
"nizozemskom čudu". Gospodarska politika pokrenuta 1980-tih
naglasak je stavila na smanjenje javnih troškova, čime su smanjeni
proračunski deficit i porezi, na otvaranje novih radnih mjesta uz
cijenu početnog smanjenja plaća, te na razvoj djelotvornijeg i
jeftinijeg sustava socijalne države, napominje ministarstvo
gospodarstva u Den Haagu.
Nizozemska danas ima inflaciju od oko 2 posto, a stopa
nezaposlenosti kreće se oko 5,5 posto i vrlo je niska u usporedbi s
drugim europskim zemljama. Nizozemsko gospodarstvo, koje je
tradicionalno orijentirano prema inozemstvu, raste 3,5 posto
godišnje.
Bez obzira na uspjehe nizozemskog "Polder modela" - nove verzije
gospodarske politike koja se temelji na konsenzusu vlade,
poslodavaca i radnika - pragmatični tehnokrati u nizozemskoj vladi
kao i nezavisni ekonomisti drže da uspjesi ne smiju "uspavati"
vladu, a Međunarodni monetarni fond istovremeno upozorava da bi se
nizozemsko gospodarstvo moglo "pregrijati."
Broj radno aktivnih odraslih Nizozemaca još uvijek je malen u
odnosu na broj neaktivnog stanovništva - trajno nezaposlenih i
nemoćnih. "Broj starih ljudi u Nizozemskoj povećava se brzim
koracima. Zanemarivanje tog problema moglo bi, u dugom roku,
rezultirati ozbiljnim financijskim teškoćama", ocjenjuje Erik
Jones, profesor komparativne politike sa sveučilšta Nottingham.
Premda se broj radnih mjesta povećava, polovicu čine privremena
zaposlenja, upozorava OECD, dok je zaposlenost žena u Nizozemskoj
među najslabijima u Europi. Ti se problemi, međutim, zasad ne
odražavaju na uspješnost gospodarstva u cjelini.
Kraljevinu Nizozemsku od 1994. godine vodi koalicijska vlada
poznata pod imenom "purpurna" koalicija. To ime odražava mješavinu
"boja" triju stranaka u koaliciji - "crvenih" laburista (PvdA),
"plavih" desnih liberala (VVD) i demokrata lijevog centra (D'66).
Nakon formiranja "purpurne" koalicije - kojim je prvi put nakon
1917. godine u oporbu odbačena kršćansko demokratska stranka
(CDA), inače druga po broju mjesta u parlamentu - malo je promatrača
vjerovalo u mogućnost uspješne suradnje stranaka tako različitih
političkih orijentacija. Međutim, ova koalicija upravo završava
vrlo uspješan mandat zahvaljujući, među ostalim, gospodarskoj
stabilnosti kao i činjenici da u Nizozemskoj, gdje je izborni
sustav strogo proporcionalan, niti jedna stranka ne osvaja
apsolutnu većinu i stoga se stranke moraju prilagođavati i činiti
kompromise.
Političke prognoze i ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da će
laburisti vjerojatno ostati stranka s najviše mjesta u parlamentu,
dok bi liberali mogli preuzeti drugo mjesto od kršćanskih
demokrata. Međutim, treći koalicijski partner D'66 imat će teškoća
osvojiti dovoljno glasova za ulazak u parlament što otvara
mogućnosti za nove koalicije.
Preizborna stranačka odmjeravanja usredotočena su većim dijelom na
socijalna pitanja - glasače najviše zanima poboljšanje
zdravstvenih usluga i obrazovnog sustava. PvdA, koja je na prošlim
izborima osvojila najviše glasova uvelike zahvaljujući
popularnosti stranačkog vođe i premijera Wima Koka, postavila je za
prioritet smanjenje socijalnih razlika, upozoravajući na opasnost
od daljnjeg "bogaćenja bogatih i osiromašenja siromašnih" te
obećava otvaranje 100.000 novih radnih mjesta godišnje.
Stranka D'66 definirala je sebe kao "ljepilo" između ljevice i
desnice u vladajućoj koaliciji, a tu bi ulogu možda mogla preuzeti
stranka zelenih. Popularnost radikalne Zelene ljevice
(GroenLinks) raste posebno među mladim i obrazovanim
stanovništvom. Međutim, desni liberali isključuju koaliranje s tom
strankom zbog različitih "socijalnih vizija". Dok liberali
zastupaju interese businessa i jedina su stranka koja podržava
strožu imigrantsku politiku, Zeleni traže skraćenje radnog tjedna,
a iritiraju desne stranke i najsnažnijim zastupanjem "meke"
politike prema lakim drogama, koju podržavaju i PvdA i
Socijalistička stranka (SP).
Budući da je Nizozemska ustavna monarhija, stranački izbori u sebi
nose neke neformalne elemente predsjedničkih izbora. Ta se
tendencija očituje u karizmi koju glasači traže kod stranačkih
čelnika.
Kraljica Beatrix nakon izbora formalno imenuje savjetnika za
sastavljanje vladajuće koalicije. Čelnik stranke s najvećim brojem
glasova potom preuzima formiranje vlade.
Čelnik liberala Frits Bolkestein kontroverzan je političar kojega
promatrači ocjenjuju neuobičajeno oštrim i izravnim za standarde
političkog dijaloga u toj zemlji, no Bolkestein je svoju stranku
doveo gotovo ispred kršćanskih demokrata. CDA i dalje ima glasačku
potporu na temelju zastupanja obiteljskih i kršćanskih
vrijednosti, no stranka stalno gubi popularnost otkako je
promijenila već tri "nekarizmatična" čelnika.
Tri četvrtine Nizozemaca podržava sadašnjeg premijera Koka, čak i
kad glasaju za druge stranke osim PvdA. Bivši sindikalni čelnik i
ministar financija, Kok je premijer za kojega kažu da vlada s
"državničkim" kvalitetama. No on uz čvrsto vodstvo, ima i političku
viziju i snažan osjećaj za realnost, naglašava "The Netherlander"
dodajući kako je gotovo izvjesno da će Kok voditi i sljedeću vladu.
(Hina) vb rb
041251 MET may 98