ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Sa 40 milijuna kuna iz Državnog proračuna Vlada će osigurati besplatne udžbenike za više od 200 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola, te za 8.700 učenika osnovnih škola u BiH, odlučeno je na današnjoj
sjednici hrvatske Vlade. Besplatne udžbenike dobit će 196.000 učenika osnovnih škola i to svi učenici 1. razreda, djeca stradalnika Domovinskog rata, ona koja ostvaruju pravo na doplatak i djeca iz određenih socijalnih kategorija. Besplatne će udžbenike dobiti i oko šest tisuća učenika srednjih škola i to temeljem Zakona o pravima hrvatskih branitelja, te oko 8.700 učenika osnovnih škola u BiH.
(ŠIRA VERZIJA)
ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Sa 40 milijuna kuna iz Državnog
proračuna Vlada će osigurati besplatne udžbenike za više od 200
tisuća učenika osnovnih i srednjih škola, te za 8.700 učenika
osnovnih škola u BiH, odlučeno je na današnjoj sjednici hrvatske
Vlade. Besplatne udžbenike dobit će 196.000 učenika osnovnih škola
i to svi učenici 1. razreda, djeca stradalnika Domovinskog rata,
ona koja ostvaruju pravo na doplatak i djeca iz određenih
socijalnih kategorija. Besplatne će udžbenike dobiti i oko šest
tisuća učenika srednjih škola i to temeljem Zakona o pravima
hrvatskih branitelja, te oko 8.700 učenika osnovnih škola u
BiH.#L#
Vlada je utvrdila konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama
zakona o razminiranju. Naglašavajući da je to izuzetno važan posao
premijer Zlatko Mateša je naveo da je 10 do 15 posto hrvatskog
teritorija 'zasijano' minama. Malo je minskih polja za koje postoje
planovi, većina ih je nepoznata. Proces razminiranja, drži Mateša,
može potrajati i desetak godina, a troškovi se procjenjuju na 1,5
milijardi dolara. U ovoj godini za razminiranje je izdvojeno 80
milijuna kuna što je manje negoli lani.
U važećem zakonu o razminiranju uočeni su nedostaci, te se izmjene
predlažu radi preciziranja plana razminiranja, nadležnosti Vlade,
određivanje subjekata koji će obavljati razminiranje. Precizno se
utvrđuje načelo ustupanja radova po javnom natječaju, a iznimno
neposrednom pogodbom kada je riječ o strateški važnim objektima i
područjima.
Prijedlogom Zakona o posredovanju i zastupanju u osiguranju želi se
uvesti 'osigurače' kako bi se sačuvala ukupna stabilnost
osiguravajućeg sustava, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar
financija Borislav Škegro. U Hrvatskoj danas radi 21 osiguravajuće
društvo i jedno društvo za reosiguranje. Po novom bi zakonu ta
društva bila dužna osigurati 200 tisuća kuna temeljnog kapitala ili
sto tisuća kuna da bi mogli nastaviti s poslovanjem.
U izvješću o radu Inspekcije rada za 1997., što ga je Vlada
prihvatila, navodi se da je tijekom prošle godine obavljeno 16.636
pregleda kod više od 15 tisuća poslodavaca. Taj je posao obavilo 55
inspektora, a taj je broj još uvijek nedovoljan za uspješnije
inspekcije. Ministar privatizacije Milan Kovač iznio je podatak da
je kod 16.636 pregleda utvrđeno da 3.064 radnika radi na "crno". To
znači kazao je Kovač, da na sto tisuća zaposlenih 20 tisuća radi na
"crno".
Vlada je prihvatila i Izvješće o izvršenju provedbenog programa
nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droge te program za
ovu godinu. U prošloj je godini bilo 3.331 zapljena droga, a
otkriveno je 3469 korisnika. Ministar unutarnjih poslova Ivan
Penić naveo je da od 155 tisuća kaznenih djela, 3500 kaznena djela
su zlouporabe droga. Ističući napor koji je učinjen u suzbijanju
droga, premijer Mateša je kazao kako u tome treba ustrajati. Iz
proračunske pričuve bit će izdvojeno dodatnih milijun kuna za
provedbu programa.
Vlada je prihvatila i mjere za poboljšanje prometa, a premijer
Mateša zadužio resorsne ministre da ga u najkraćem roku izvijeste o
svim radovima na cestama što po njemu, trebaju završiti do 15.
lipnja. Ako se ponovi priča iz prošle godine kada su se pojedine
dionice otvarale 15. srpnja onda je bolje da ništa ne radimo, kazao
je Mateša ustvrdivši da lokalna samouprava i uprava u pripremanju
za turističku sezonu moraju odraditi svoj dio posla.
Vlada je prihvatila i izvješće o stanju okoliša u Republici
Hrvatskoj, a u kraćoj raspravi rečeno je kako je situacija u
Hrvatskoj što se okoliša tiče bolja negoli u većini tranzicijskih
zemalja.
Vlada je osnovala Povjerenstvo za pitanja kloniranja i ljudskog
genoma, na čijem je čelu akademik Andrija Kaštelan.
(Hina) sšh dd
301536 MET apr 98