ODBOR ZA PRAVOSUĐE O "STANJU U PRAVOSUĐU RH"

ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Nužnost promjena nekih zakonskih odredbi za ubrzanje procesnih postupaka pred sudovima, pojačanje procesne discipline, potreba sustavnog obrazovanja sudaca, obzirom i na velik broj zakona donijetih posljednjih godina, te poboljšanja materijalnog položaja sudaca, prijedlozi su s kojima su se suglasili sudionici tematske rasprave "Stanje u pravosuđu Republike Hrvatske" koju je organizirao Odbor za pravosuđe Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora.#L# O različitim prijedlozima koji su se čuli, sudionici rasprave Odboru će dostaviti pismeno očitovanje, a na temelju rasprave Odbor će predložiti zaključke i uputiti ih Zastupničkom domu. U Domu će se, zaključeno je, inicirati rasprava o stanju u pravosuđu. Različite ocjene sudionici rasprave iznijeli su i o stanju u sudstvu. Ministar pravosuđa Miroslav Šeparović stanje je ocijenio složenim, a čule su se i ocjene da je stanje alarmantno, pri čemu se često upozoravalo i na velik broj nerješenih predmeta, kojih je prema izvješću Ministarstva pravosuđa u 1997. bilo više od milijun. No, predsjednik Vrhovnog suda Milan Vuković drži da nerješeni predmeti nisu nikakva boljka, a stanje nije katastrofalno. Po njegovim podacima, nerješeno je 313.011 pravnih predmeta, 407.000 po gruntovnim uredima, te o oko 36.000 pred trgovačkim sudovima. Vuković je upozorio i na probleme u radu Vrhovnog suda koji je, kazao je, opterećen s pet do šest tisuća žalbi, te ponovno iznio prijedlog o osnivanju višeg prizivnog suda. Nekoliko se sudionika rasprave založilo za dovršetak ustroja sudbene vlasti, pri čemu su isticali potrebu pozicioniranja Vrhovnog suda kao najvišeg suda u državi. Upozoreno je pritom i na odnos Vrhovnog i Ustavnog suda, pa primjerice državni pravobranitelj Petar Šale drži kako je nedvojbeno da je Ustavni sud svojim rješenjima ušao u srži i funkcioniranje pravosuđa, a Vrhovni je sud u položaju jednog, a nikako ne najvišeg suda u Hrvatskoj. Odnos Ustavnog suda i sudbene vlasti, po riječima Vladimira Šeksa, bit će predmet rasprave i kod izmjena i dopuna Zakona o DSV-u, te izmjena Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Pojedini su sudionici rasprave iznijeli i niz oštrih kritika na rad Državnog sudbenog vijeća (DSV). Ni nakon četiri godine velik broj sudaca nije izabran, a DSV ne priznaje i ne provodi odluke Ustavnog suda, upozorio je predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Marijan Hanžeković. On je izrazio žaljenje što je iz pravosuđa otišla "jedna velika grupa stručnih ljudi", a zamijenili su ih, uz časne iznimke i mnogo darovitih, suci koji nemaju dovoljno stručne spreme i znanja. Odgovarajući na takve primjedbe, predsjednik DSV-a Ante Potrebica je ustvrdio kako je DSV "definitivno eliminirao bilo kakvu političku podobnost". DSV se u imenovanjima ravnao kriterijima rada, stručnosti i potrebnog iskustva, kazao je. Slažući se s primjedbom o neiskusnim i iskusnim sucima, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj predložio je stalnu edukaciju, a na potrebu specijalizacije i obrazovanja upozorila je i potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas-Hodak govoreći o odnosu hrvatskog i međunarodnog sudstva. Upozorila je i na efikasnost sudovanja, obzirom da dugotrajnost postupka može biti razlog obraćanja građana Europskom sudu za ljudska prava. U raspravi je također upozoreno da neki novi zakoni uvećavaju broj predmeta pred sudovima, da je potreban odgovarajući pristup sudbene vlasti obzirom na rastuću pojavu teškog kriminala, zatraženo ujednačavanje sudske prakse, upozoreno na glomaznost nekih sudova, te predloženo da se razmisli o kriterijima kada pojedini sud treba razdijeliti u dva, tri suda. (Hina) bn dd 291650 MET apr 98