JAVNA RASPRAVA O ZAKONU O USKLAĐIVANJU MIROVINA

ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Sadašnje bi mirovine u Hrvatskoj u odnosu na rast plaća, prema nalazu sudskog vještaka trebale biti dvostruko veće, a umirovljenici koji su u mirovinu otišli nakon 1. siječnja 1995. u povoljnijem su položaju od onih koji su to učinili ranije. U svezi s pokrenutim postupkom za ocjenu ustavnosti Zakona o usklađivanju mirovina i drugih novčanih primanja iz mirovinskog i invalidskog osiguranja te upravljanju fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja, pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, o tom je nalazu sudskog vještaka održana danas javna rasprava. #L# Naime, podnositelji zahtjeva za pokretanje postupka ocjene ustavnosti tog Zakona - umirovljeničke udruge smatraju da su im povrijeđena ustavna prava te da su zakinuti na mirovinama, jer im je umanjena osnovica na kojoj se temelji usklađivanje mirovina za dvogodišnje razdoblje. Ustavni je sud utvrdio da mirovinski sustav nije usklađen s Ustavom, iako je to trebalo biti učinjeno najkasnije do 31.12.1997. Republika Hrvatska preuzela je obvezu usklađivanja mirovina s rastom plaća, no u Fondu mirovinsko invalidskog osiguranja nisu ih redovito usklađivali pravdajući to nedostatkom sredstava. Uz istodobno ograničena sredstva za isplatu mirovina nisu mijenjana zakonska rješenja. Ustavni je sud zaključio da su plaće od srpnja '93. do prosinca '97. porasle 4,89 puta, a da su u istom razdoblju mirovine porasle 2,39 puta. Iz toga proizlazi da prosječna mirovina iznosi 52 posto prosječne plaće i da je zakonodavac privremeno stanje pretvorio u trajno bez mogućnosti ispravljanja štete nastale na temelju osporenih zakonskih odredbi, izvijestio je sudac Ustavnog suda mr. Hrvoje Momčinović. Po raspoloživim podacima posljednja plaća po kojoj usklađena mirovina iznosi 520,06 kuna - iz kolovoza '93, a sadašnja prosječna plaća je oko 2,5 tisuća kuna, pa je tu vidljiv rast plaća pet puta, dok je rast mirovina bio 2,5 puta, kazao je obrazlažući nalaz sudski vještak Ivan Tkalec. Republički Fond mirovinsko invalidskog osiguranja radnika je pokušao ublažiti taj raspon, pa je donijet zakon po kojem je od 1. veljače '95. do 31.12.'96. usklađuju mirovine s plaćama i to bi bilo u redu kada bi se usklađenje primijenilo na osnovicu koja je i za ranije razdoblje bila usklađena, ocijenio je Tkalec. Po njegovim riječima, to se primijenilo na zatečene mirovine, koje su već u tom trenutku bile otprilike upola manje, nego što bi po osporavanom zakonu trebale biti. Kada su pokazatelji plaće počeli rasti tijekom '97. godine, Fond primjenjuje varijantu usklađivanja mirovina prema troškovima života, jer je njhov rast niži od rasta plaća, te se na taj način ponovno produbljava nesrazmjer između mirovina i plaća, smatra Tkalec. Ustvrdio je da bi usklađivanje mirovina prema troškovima života imalo bi smisla u slučaju da su mirovine dostigle razinu zadovoljavajućeg standarda. Podnositelji zahtjeva za ocjenu ustavnosti - umirovljeničke udruge - podržali su, uz manje zamjerke, takav nalaz sudskog vještaka. Istupajući u ime hrvatske Vlade Marijan Prus je zapitao postoji li uopće mirovinski sustav od 1. siječnja '98. i postoji li mogućnost primjene ukinutih odredbi. Založio se da se neustavne odredbe Zakona ne primjenjuju, a one u skladu s Ustavom primjenjuju, te zapitao je li moguće zakonom donesenim kasnije dokinuti prava koja su regulirana ranije donijetim zakonskim rješenjima. Iznijevši iskustva usklađivanja mirovina u većini europskih zemalja direktor Fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja Damir Zorić izrazio je mišljenje da formalnopravno nije zapriječen rast mirovina, nego da može biti ograničen samo nedostatkom sredstava. Povećanje dotoka sredstava u Fond moguće je povećanjem doprinosa iz plaća ili iz državnog proračuna, a da bi se sustav mirovinskog osiguranja održao potrebno je osigurati omjer 3:1 za što je opet potrebno ostvariti visok gospodarski rast. U suprotnom dolazi do kraha sustava mirovinskog osiguranja ustvrdio je Zorić, napominjući kako je otežavajuća okolnost smanjenje broja radnog aktivnog stanovništva uz istodobno povećanje broja korisnika sustava. Postojeći sustav ide za mogućom isplatom mirovina, jer bi se u protivnom mogao cijeli sustav dovesti u pitanje, rekao je Zorić. U javnoj raspravi koja je održana na inicijativu predsjednika Ustavnog suda Jadranka Crnića, nisu se odazvali predstavnici Hrvatskog državnog sabora, iako su bili pozvani. (Hina) dm il 291520 MET apr 98