US CHRISTIAN SCI MONITOR 27. IV. MILOŠEVIĆ

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 27. IV. 1998. Srpski moćnik jača "Naizgled, čini se da je srpski moćnik Slobodan Milošević, autoritarni vođa Jugoslavije, u velikoj nevolji", piše Jonathan S. Landay. "U pokrajini Kosovo, pobunjenici vode bitku za odcjepljenje koja bi mogla voditi regionalnom ratu. U Crnoj Gori, jedinoj drugoj preostaloj republici u Jugoslaviji, vlada provodi političku pobunu protiv g. Miloševića, a uz potporu Sjedinjenih Država. U međuvremenu se produbljuje gospodarska katastrofa koju su donijeli ratovi u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini između 1991. i 1995., s nedavnom 45 postotnom devalvacijom jugoslavenskog dinara, za koju se očekuje da će uvelike povećati cijene u zemlji gdje nezaposlenost iznosi 50%. Sve to trebalo bi svladati većinu političkih vođa. No ne i Miloševića. Uvijek savršen balkanski igrač, čini se da je zadobio novu snagu nakon referenduma 23. travnja, na kojemu su glasači velikom većinom prigrlili njegovo odbijanje inozemnoga posredovanja na Kosovu. Prema nekim zapadnim diplomatima i mjesnim analitičarima, 97% glasova protiv inozemnog posredovanja Miloševiću daje novi mandat, potvrđujući njegov politički oporavak nakon velikih uličnih prosvjeda s kojima se suočio. (...) Rezultati referenduma dopustit će Miloševiću da izbjegne osobnu odgovornost za moguće nove sankcije kontaktne skupine radi neuspjeha u pokretanju političkoga dijaloga s albanskim vođama. Skupina će se u srijedu sastati u Rimu da bi razmotrila sankcije. Na posljetku, kažu zapadni diplomati i politički stručnjaci, referendum (čija se vjerodostojnost ne može osporavati zbog nedostatka neovisnog promatranja) Miloševiću daje više prostora za rješavanje problema Kosova i Crne Gore po njegovim uvjetima, a ne onima koje diktiraju Clintonova vlada i njezini partneri. Politolog Aleksa Đilas, sin pokojnoga Milovana Đilasa, slavnog jugoslavenskog antikomunista, kaže: 'Ukoliko Milošević želi biti nepomirljiv ili težak, može tvrditi da ga narod podupire. Želi li raditi ustupke, može i to.' Mnogi stručnjaci kažu da se Milošević ne žuri razriješiti kosovsku krizu. Zapravo, dodaju oni, još krvoprolića na tom području može mu pomoći da riješi sadašnje teškoće, od kojih je najneposrednija prijetnja koju predstavlja predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. 'Kosovo zaista privlači pozornost međunarodne zajednice. Tko sad obraća pažnju na Milu Đukanovića i crnogorska prava te institucijski izazov koji oni znače za Miloševića?' pita se zapadni diplomat. Otkad je porazio Miloševićeva kandidata u listopadu, g. Đukanović je postao najveći kritičar jugoslavenskoga vođe. On ga okrivljuje za kosovsku krizu i neuspjeh u provođenju reforma u zapadnom stilu. Neki su Đukanovićevi saveznici sugerirali da bi Crna Gora, u kojoj se nalazi jedina jugoslavenska morska luka, mogla razmotriti odcjepljenje ako Milošević ne promijeni svoju politiku. Đukanović je dodatno razbijesnio Miloševića, lobirajući u zapadnim vladama za izuzimanje Crne Gore od sankcija. Prošli je tjedan toplo dočekan u Washingtonu, a ministrica vanjskih poslova Madeleine Albright najavila je 6 milijuna dolara pomoći Crnoj Gori, koja čini samo 5% od jugoslavenskih 12 milijuna stanovnika. Milošević je pokrenuo protunapad na Đukanovića u kojemu rabi državnu beogradsku televiziju i druge medije kako bi svog neprijatelja optužio da zalaganjem za neovisnu Crnu Goru želi raskomadati Jugoslaviju. Mediji koje Milošević nadzire optužuju Đukanovića za podupiranje odcjepljenja Kosova dopuštanjem prolaska oružja i gotovine za albanske pobunjenike Oslobodilačke vojske Kosova. Napada ga se radi pripuštanja Albanaca u svoju vladu te ga prikazuju s tradicionalnim albanskim pokrivalom za glavu. Promidžba usmjerena protiv Đukanovića dio je strategije kojom se želi omogućiti pobjeda promiloševićeve socijalističke stranke Crne Gore na svibanjskim parlamentarnim izborima, kažu analitičari. Uspiju li, ta bi stranka Crnu Goru mogla baciti u politički kaos i navijestiti smjenjivanje Đukanovića. No pobijede li Đukanovićeva demokratska stranka socijalista Crne Gore i njegovi saveznici, on će moći imenovati zastupnike u gornji dom jugoslavenskog parlamenta, a oni će tamo moći zamrzavati postupke, uključujući i prihvaćanje ustavnih reformi koje Miloševiću trebaju da bi svoj ured iz uglavnom ceremonijalnog položaja pretvorio u snažno predsjedništvo. 'Crna Gora veoma je težak problem, a Milošević nije siguran kako da ga riješi', kaže Vesna Pesić, jedna od glavnih vođa srpske oporbe. Ona kaže da brine da bi Đukanovićeva pobjeda mogla potaknuti nasilje u Crnoj Gori, između njegove vlade i Miloševićevih zagovornika. Budući da kampanja protiv Đukanovića ovisi o nastavku nemira na Kosovu, analitičari očekuju da će se Milošević opirati svim potezima za smanjenje napetosti u pokrajini, barem dok ne završe izbori u Crnoj Gori. Čak i tad, treba vidjeti kako će se postaviti prema krvoproliću. Neki stručnjaci kažu da on ne bi mogao politički preživjeti kad bi dopustio odcjepljenje teritorija koji ima tako golemu simboličku važnost za srpsku povijest, kulturu i vjeru. Oni kažu da će on na posljetku pristati na dogovor s albanskim vođama, kojim će se Kosovu dati znatna autonomija, možda čak status treće republike Jugoslavije. Za to se rješenje zalaže Clintonova vlada. Drugi se analitičari s tim ne slažu. Oni kažu da Miloševićevo odbijanje stranog posredništva pokazuje da je već odlučio odbaciti Kosovo. No kako bi pred svojim narodom opravdao odluku za koju mnogi kažu da će predstavljati njihovu najveću povijesnu nesreću, Milošević će trebati čekati da cijena inzistiranja na Kosovu dostigne nepodnošljivu razinu. To znači još borba, smrti i izbjeglica te moguću intervenciju NATO-a. (...)" 280016 MET apr 98