BANJA LUKA: REGIONALNA KONFERENCIJA O POVRATKU

BANJA LUKA, 28. travnja (Hina)- Regionalna konferencija o povratku, koja je jutros počela u Banjoj Luci, nastavljena je izlaganjima o očekivanjima međunarodne zajednice te prognanika i izbjeglica glede povratka u sljedećem razdoblju te o povratku kao prioritetnom problemu u BiH. O tim je temama izlagalo desetak govornika koji su iznosili stajališta u ime međunarodne zajednice, prognaničko-izbjegličkih udruga te vlada Federacije BiH i Republike Srpske.#L# Veleposlanik SAD-a u BiH Richard Kauzlarich i povjerenik njemačke vlade za povratak i obnovu Dietmar Schlee izjavili su, govoreći o očekivanjima međunarodne zajednice, kako se od Hrvatske očekuje donošenje plana povratka, a od županijskih vlasti u BiH provođenje županijskih programa povratka. Schlee je također upozorio SRJ da Kosovo nije problem samo te države budući da se, podsjetio je, Njemačka skrbi o 140.000 izbjeglica iz te pokrajine. Povratak u BiH mora biti dvosmjeran, a ne jednosmjeran i ova konferencija o tome mora donijeti konkretne planove, kazao je predsjednik Federacije BiH Ejup Ganić govoreći o nužnosti povratka u toj državi. Povratak napreduje na područjima gdje je ustrojena multietnička policija, a međunarodna zajednica trebala bi osobito pomagati područjima na koja se ljudi vraćaju, drži Ganić. Hrvati su u BiH najmalobrojniji, a više od polovice ih nije u svojim kućama, ali se, unatoč tome, žele vratiti, kazao je potpredsjednik Federacije BiH Vladimir Šoljić. Za to, međutim, treba stvoriti minimalne sigurnosne i egzistencijalne uvjete. Šoljić se složio s Ganićem o potrebi pomaganja multietničkim područjima, te je ocijenio da se najviše ljudi vratilo na teritorije gdje je hrvatska vlast u BiH. Predsjednik Vlade Federacije BiH Edhem Bičakćić rekao je kako je vlada tog entiteta prilagodila zakone potrebama povratka, dodavši da se isto očekuje i od vlade Republike Srpske. Mnogo srušenih kuća i gospodarskih objekata najveća su zapreka povratku, mišljenja je Bičakčić koji također upozorava kako proces neće ići ako se ne sudi optuženima za ratne zločine. Nova vlada Republike Srpske stvorila je uvjete za demokratizaciju toga entiteta, rekao je premijer Milorad Dodik i ustvrdio kako je spremna obnoviti više od tisuću kuća povratnicima u nekoliko gradova Republike Srpske. Da bi povratak uspio, međutim, on mora biti "regionalan i simultan", smatra Dodik. U ime Srba, izbjeglih iz Hrvatske u Republiku Srpsku, govorili su Petar Đodan i Boško Starijaš. Zatražili su, uz ostalo, da Hrvatska prizna dokumente bivše Jugoslavije kao i da poštuje prava Srba u Hrvatskoj. Također, drže da Hrvatska treba osloboditi sve Srbe koji izdržavaju kaznu zbog ratnih zločina, a kojima ne želi suditi Haški sud. Istaknuli su važnost povratka Srba u Hrvatsku, a onima koji se ne vrate, priznanje vlasničkih prava. Zatražili su da se na ovojesenskim izborima u BiH omogući glasovanje i Srbima iz Hrvatske u Republici Srpskoj. Za povratak Bošnjaka i Hrvata, protjeranih iz Banje Luke, zauzeli su se Kemal Gunić i Ivo Križanović. Gunić je izrazio pesimizam zbog činjenice da se u Banju Luku želi vratiti 25.000 Bošnjaka, a da istodobno ni preostalih 600 Bošnjaka u tom gradu ne može u svoje kuće, već noće na cesti. Križanović je osudio izgrede u Drvaru i Derventi te se zauzeo da nitko u BiH ne zaposjeda tuđe kuće nego da se svatko vrati u svoju. Izvijestivši kako je u Posavini srušeno oko 25.000 kuća, Križanović je kazao kako to područje pruža priliku vladi Republike Srpske da dokaže svoju spremnost za povratak protjeranih o čemu se u posljednje vrijeme, kako je podsjetio, mnogo govori. Trenutačno je u Banjoj Luci stanka. Za poslije podne najavljena je konferencija za novinare visokoga predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carlosa Westendorpa, a konferencija o povratku bit će nastavljena izlaganjima o povratku u RH i SRJ te raspravom. (Hina) pb vkn 281502 MET apr 98