LUXEMBOURG, 27. travnja (Hina) -Europska unija očekuje od Hrvatske da dosljedno djeluje u provedbi Daytonskih mirovnih sporazuma o BiH, odlučnije provodi demokratske reforme i omogući nesmetan povratak izbjeglice, jer bi u protivnom,
po sudu Komisije, za šest mjeseci valjalo ozbiljno razmotriti isključenje Hrvatske iz sustava autonomnih trgovinskih preferencijala, rekao je u ponedejljak u Luxembourgu visoki dužnosnik ureda europskog povjerenika za međunarodne odnose Ed Kronenburg.
LUXEMBOURG, 27. travnja (Hina) -Europska unija očekuje od Hrvatske
da dosljedno djeluje u provedbi Daytonskih mirovnih sporazuma o
BiH, odlučnije provodi demokratske reforme i omogući nesmetan
povratak izbjeglice, jer bi u protivnom, po sudu Komisije, za šest
mjeseci valjalo ozbiljno razmotriti isključenje Hrvatske iz
sustava autonomnih trgovinskih preferencijala, rekao je u
ponedejljak u Luxembourgu visoki dužnosnik ureda europskog
povjerenika za međunarodne odnose Ed Kronenburg.#L#
"Poruka Zagrebu je jasna: očekujemo punu suradnju u provedbi
Daytona i istodobno da se u potpunosti ostvari vladavina prava te
ostvaruju ljudska i manjinska prava", dodao je Kronenburg.
Odgovarajući na upit novinara, rekao je da navedeni polugodišnji
rok do slijedećeg izvješća o Hrvatskoj ne znači da se sankcije prema
Hrvatskoj ne mogu primijeniti i ranije, jer se "sustav trgovinskih
preferencijala može uspostaviti ili suspendirati u ma kojem
trenutku".
On je na konferenciji za novinare podsjetio da su izvješće Europske
komisije i danas prihvaćeni zaključci Vijeća ministara drugi takav
dokument Unije nakon što je u travnju 1997. uobličen regionalni
pristup petnaestorice zemljama jugoistoka Europe.
Stalno iskazivana želja Hrvatske da se približi europskim
institucijama, nije pretočena u praksu kojom se ispunjavaju
kriteriji uvjetovanosti EU. "Štoviše, dosadašnji pokazatelji u
1998. godini upućuju na zaključak da se Hrvatska udaljava od
mjerila EU", stoji uz ostalo u izvješću.
Cjelovito izvješće Europske komisije podrobno bilježi postignuća
Hrvatske u ispunjavanju uvjeta EU, pri čemu države članice Unije
osobito zabrinjava pitanje povratka izbjeglica. Najnoviji
dokument Vlade o postupku povratka izbjeglica ne zadovoljava
očekivanja EU i međunarodne zajednice, jer je potreban cjelovit i
sveobuhvatan program povratka.
Nakon uspješno provedene mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja
ponašanje lokalnih vlasti izazvalo je nesigurnost tamošnjih Srba i
dovelo do njihova iseljavanja, izvijestila je Europska komisija.
Također se ocjenjuje da je "nedovoljno učinjeno na poticanju
međunacionalnog pomirenja kao preduvjeta povratka izbjeglica".
Hrvatska je ostvarila znatan napredak u regionalnoj suradnji i
potpisala više trgovinskih sporazuma ali politika prema BiH ostaje
nedosljedna, smatra EU.
"Nedavni događaji, među kojima i govor predsjednika Franje Tuđmana
na Općem saboru HDZ-a 21. veljače, učinili su upitnom hrvatsku
privrženost Daytonsko-pariškim mirovnim sporazumima i
teritorijalnoj cjelovitosti BiH", stoji u izvješću. Hrvatski
prijedlozi za posebne odnose s Federacijom BiH i dalje su u neskladu
s Daytonom. Iako je ostavren određeni napredak u odnosima Hrvatske
s Republikom Srpskom, te uspostavljeno Vijeće za suradnju Hrvatske
i BiH, mnogo toga još treba učiniti, pa tako i ukinuti
diskriminaciju državljana RS u sustavu viza za građane BiH.
EU nadalje smatra da suradnja Hrvatske s Međunarodnim sudom u Den
Haagu treba biti bolja, premda bilježi kao pozitivan korak predaju
desetorice bosanskih Hrvata ICTY-ju.
Hrvatskoj se stavlja u zadaću da snažnije utječe na bosanske
Hrvate, osobito da raspuste institucije Herceg Bosne.
U izvješću se podsjeća da je Hrvatska preuzela brojne međunarodne
obveze glede ljudskih prava i razvoja demokracije. Međutim,
Komisija ocjenjuje da nisu ostvarene obveze o uređivačkoj
neovisnosti javnih i državnih medija, te da u praksi postoje mnoge
zapreke pravu na slobodno udruživanje i djelovanje nevladinih
organizacija.
Zasebno se na kraju izvješća govori o gospodarskoj politici
hrvatske vlade te ocjenjuje da je "u cjelini gledano vladina
politika makroekonomskih reformi dobra". Po sudu Komisije potrebno
je ipak više pozornosti posvetiti nadzoru nad bankovnim sustavom.
(Hina) fp rb
271557 MET apr 98