ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Končar-Inženjering za energetiku i transport (KET) iz sastava koncerna Končar predstavio je nedavno dva projekta namijenjena Hrvatskim željeznicama (HŽ): "Izmjenu i modernizaciju sustava električne vuče na
pruzi Moravice-Rijeka- Šapjane" te "Željezničko-cestovne prijelaze". Kako su istaknuli u Končaru, za te projekte u mogućnosti su HŽ-u pribaviti povoljne financijske kredite.
ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Končar-Inženjering za energetiku i
transport (KET) iz sastava koncerna Končar predstavio je nedavno
dva projekta namijenjena Hrvatskim željeznicama (HŽ): "Izmjenu i
modernizaciju sustava električne vuče na pruzi Moravice-Rijeka-
Šapjane" te "Željezničko-cestovne prijelaze". Kako su istaknuli u
Končaru, za te projekte u mogućnosti su HŽ-u pribaviti povoljne
financijske kredite. #L#
U Končaru su, naime, došli do zaključka da studija koju je
izradila tvrtka Canac, a koja sadrži scenarije i rješenja za
restrukturiranje HŽ-a, može regulirati stanje u HŽ-u do normalnog
poslovanja, no neće ništa značajno napraviti na području
modernizacije željeznica.
Stoga u Končaru smatraju da bi HŽ-u mogli ponuditi mogućnosti koje
nisu vezane uz Canacovu studiju, a koje omogućavaju i financiranje
projekata te veće uključivanje domaće industrije.
Također smatraju da bi domaćoj industriji trebalo omogućiti
izravno ugovaranje, uz konkurentne cijene i odgovarajuću
kvalitetu.
SUSTAV ELEKTIČNE VUČE NA PRUZI MORAVICE-RIJEKA-ŠAPJANE
HŽ trenutačno imaju 983 kilometara ili 36,4 posto elektrificiranih
pruga. Od toga na prugu Zagreb-Rijeka otpada 228,7 kilometara. Dio
te pruge, koji je Končar razmatrao od Moravica do Rijeke, izrazito
je brdovit, postojeća postrojenja za vuču stara su 35 do 60 godina,
a održavanje je otežano zbog nemogućnosti nabave rezervnih
dijelova.
U Končaru smatraju da je izmjena i modernizacija sustava električne
vuče na pruzi Moravice-Rijeka-Šapjane nužna zbog povećanja
pouzdanosti i sigurnosti prometa, povećanja prijevozne
sposobnosti pruge, uklapanja u razvojne planove luka Rijeke i
Bakra te Istre.
Izmjenom i modernizacijom sustava električne vuče smanjili bi se
troškovi prijevoza i vremena putovanja kao i troškovi održavanja.
Smanjili bi se i gubici električne energije, a teretni promet s
cesta bio bi preusmjeren na željeznicu, što bi značilo rasterećenje
cestovne mreže i očuvanje okoliša.
NAČIN REALIZACIJE
U Končaru su projekt osmislili tako da pripremni radovi obuhvaćaju
definiranje svih tehničkih rješenja i ugovaranje građenja i izrade
izvedbene dokumentacije te ishođenje dozvola.
Gradnju bi, pak, Končar proveo u četiri etape i to: proizvodnja
opreme i materijala, izvođenje radova, ispitivanje postrojenja i
tehnički pregled te ishođenje uporabne dozvole i puštanje u rad,
a za sve to vrijeme promet se ne bi prekidao.
Kako su istaknuli u Končaru, cijeli posao mogao bi biti realiziran
u četiri godine.
Končarovi stručnjaci proračunali su troškovi izgradnje, koji bi
ukupno iznosili 150 milijuna njemačkih maraka, dok bi za troškove
održavanja postojećeg stanja u sljedećih 4 do 5 godina bilo
izdvojeno 40 milijuna maraka. Pritom bi učešće domaće industrije u
čitavom poslu bilo 85 posto.
Izmjenom električne vuče stvorile bi se i pretpostavke za razvoj
Luke Rijeka, a povećala bi se i propusna i prijevozna moć sa 6 na 10
milijuna tona godišnje. Osim toga, postrojenja električne vuče
dosegnula bi potrebnu razinu pouzdanosti i sigurnosti, troškovi
prijevoza bili bi smanjeni za otprilike 11 posto, a troškovi
električne vuče od 25 do 30 posto. Također bi se mogao smanjiti
i broj potrebnih djelatnika za održavanje i posluživanje.
TEK 250 ŽELJEZNIČKO-CESTOVNIH PRIJELAZA (ŽCP)IMA AUTOMATSKE
UREĐAJE OSIGURANJA
U Hrvatskoj trenutačno postoji ukupno 1800 ŽCP-a. Od toga je
1400 opremljeno znakom "Stop" i Andrijinim križem, 150 sa
mehaničkim branicima na ručno upravljanje, dok ih samo 250
ima automatske uređaje osiguranja.
U Končaru su u u nepunih godinu dana razvili, napravili projekt,
proizveli, ispitali, atestirali i pustili u pogon KŽCP-KS-1 -
automatski uređaj osiguranja ŽCP-a, koji je odobren za uporabu
na prugama HŽ-a te pušten u trajni rad.
NUŽNO STIMULIRATI DOMAĆU INDUSTRIJU
Ministar obnove i razvitka dr. Jure Radić smatra da u HŽ-u
trenutačno ne postoje mogućnosti za prihvaćanje spomenutih
Končarovih projekata, no ukoliko je ponuda kvalitetna i
konkurentna, hrvatska će Vlada zasigurno podržati otvaranje
HŽ prema takvim mogućnostima.
Također, nužno je stimulirati domaću proizvodnju. Kako je kazao,
u Hrvatskoj je trenutačno veliki naglasak dan izgradnji auto-
cesta, no to ne znači da se zapuštaju željeznice i da ne treba
podržavati modernizaciju željeznica na onim područjima gdje za to
postoje jasni elementi ekonomske isplativosti.
Prema riječima generalnog direktora HŽ-a Marijana Klarića, to će
javno poduzeće podržati svaku inicijativu domaće industrije pa
tako i Končara, s kojim i inače ima izuzetno dobru suradnju.
Za projekt "Izmjene i modernizacije sustava električne vuče
Moravice-Rijeka-Šapjane" Klarić smatra da bi svoju perspektivu
mogao imati tek za jednu do dvije godine.
Naime, petogodišnji plan Hrvatskih željeznica je pred dovršetkom.
Premda u njemu trenutačno ne postoje pretpostavke za izmjene
sustava vuče, strateška odluka i dogovor s Vladom, ukoliko se
spozna da se u takav projekat može ući i da postoje odgovarajuća
sredstva te da se može uposliti hrvatska privreda i industrija,
može sve promijeniti.
Aleksandra Todorović i Tanja Pernička
(Hina) at/tp sbo
241311 MET apr 98