FAZ-RUEB-KOSOVO-23. IV.

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 23. IV. 1998. Prividno nacionalno raspoloženje prije referenduma u Srbiji o kosovskoj krizi "U Srbiji je ovog četvrtka više od 7,2 milijuna birača pozvano na glasovanje o mogućem inozemnom posredovanju u kosovskoj krizi. Referendum je proglašen i na brzinu pripremljen prema prijedlogu predsjednika SRJ, Savezne republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora), Miloševića. U tu je svrhu srpski parlament izmijenio odgovarajući zakon i skratio rok od odluke o referendumu do dana glasovanja s 30 na 15 dana. Prvi rezultati trebali bi stići u petak, dan prije isteka četverotjednoga ultimatuma takozvane kontaktne skupine za Balkan. Referendumu je prethodila bučna kampanja medija pod državnim nadzorom. Vlada je pokušala uvjeriti Srbe u njihovu patriotsku dužnost da odbiju posredovanje. Srpske oporbene stranke, stranke etničkih manjina kao i kosovski Albanci, pozvali su na bojkot. Ipak bi se pri relativno velikom odzivu jasna većina mogla očitovati protiv posredstva inozemstva. Srpsko vodstvo očito želi referendumom sankcionirati svoje kruto držanje s mogućim posljedicama po gospodarstvo. Zapad je kritizirao održavanje referenduma. Kontaktna skupina (iz Sjedinjenih Država, Rusije, Velike Britanije, Francuske, Italije i Njemačke) na svojem je zadnjem sastanku u ožujku od srpskog vodstva zatražila početak ozbiljnih razgovora bez preduvjeta s kosovskim Albancima do 25. travnja i povlačenje posebnih jedinica milicije iz te pokrajine. Ako Beograd ne udovolji zahtjevima, kontaktna će skupina razmisliti o novim sankcijama za Srbiju. Prve kaznene mjere poput obustave isporuka oružja već su stupile na snagu, ali Beograd nisu potakle na promjenu stajališta. Beograd odbija svako strano posredovanje u pregovorima s albanskom većinom u južnoj pokrajini, jer to drži unutarnjom stvari Srbije. Ipak je dvojbeno može li međunarodna zajednica uvesti djelotvorne kaznene mjere protiv Srbije, osobito što su se sve susjedne zemlje iz straha od gospodarskih gubitaka, izjasnile protiv embarga. Kosovski Albanci koji u bivšoj autonomnoj jugoslavenskoj pokrajini predstavljaju 90 posto od dva milijuna stanovnika, ustraju na tomu da u pregovorima posreduje predstavnik Sjedinjenih Država ili neke međunarodne državne organizacije. Od ukidanja autonomije Kosova 1989. i 1990. godine, kosovski su Albanci, izgurani iz javnog života, izgradili državu u sjeni. Demokratski savez Kosova (LDK), vodeća politička snaga na Kosovu i na podzemnim izborima 22. ožujka premoćnom većinom ponovno izabrani predsjednik kosovskih Albanaca Ibrahim Rugova, zahtijevaju državnu nezavisnost svoje samozvane 'Republike Kosovo'. Međunarodna zajednica ne podupire želju za vlastitom državom i traži autonomno rješenje. Ponude Beograda za razgovore vodstvo kosovskih Albanaca do sada je odbijalo kao 'politički teatar' i više puta ostavilo izaslanstva da uzalud čekaju. U pokrajinskom glavnom gradu Prištini i drugim gradovima, u srijedu je opet prosvjedovalo više tisuća kosovskih Albanaca protiv srpske tlačiteljske politike. Po podacima iz Prištine, povlačenje srpskih milicija još se ne primjećuje. Umjesto toga, iz više krajeva pokrajine javljeno je o pojačanjima policijskih snaga kao i o vojsci s tenkovima i oklopnim vozilima. U regiji Drenice više je sela i dalje zatvoreno policijom. U regiji je početkom ožujka u jednoj policijskoj akciji poginulo više od 80 Albanaca. Osim regije Drenice koja slovi kao utvrda oslobodilačke vojske Kosova (OVK), policija i vojska osobito strogo nadziru područje kraj Dečana i Đakovice na granici s Albanijom. Vojska i granična policija su navodno proteklih dana više puta zaustavile krijumčare oružja iz Albanije i pri tomu zaplijenile puno oružja. U pucnjavi s krijumčarima i borcima OVK-a s jedne i vojske i milicije s druge strane, da je život izgubilo više Albanaca. Albanska je strana prikazala događaje kao podmetnute akcije s kojima ih srpska strana želi pokolebati u njihovu beskompromisnom držanju glede pregovora o Kosovu. Izvješća po kojima je srpsko stanovništvo s područja uz granicu u strahu od naoružanih Albanaca pobjeglo i potražilo zaštitu u masovnim smještajima, da su pretjerana. No doista se čini da se brdska regija uz granicu s Albanijom razvila u drugo akcijsko središte OVK-a. O jačini i stupnju organiziranosti OVK-a koji je preda se postavio zadaću borbe za nezavisnost od Srbije, nema pouzdanih informacija. Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Bulatović predbacuje Tirani da borce OVK-a ne opskrbljuje iz Albanije samo oružjem nego ih tamo i obučava. Albanija je odbila te optužbe. U međuvremenu je crnogorski predsjednik Đukanović stigao u Sjedinjene Države u službeni posjet. Prije toga je reformistički orijentirani predsjednik manje republike SRJ-a posjetio Italiju i Francusku; idućeg tjedna očekuju ga u Bonnu. Zapad je Đukanovića pohvalio zbog njegove želje za reformama i zajamčio mu da će Crnu Goru izuzeti u slučaju novih sankcija protiv SRJ. Đukanović je također kritizirao referendum u Srbiji i pokazao razumijevanje za zahtjev kosovskih Albanaca da sudjeluje međunarodni posrednik. Samo bi treća instanca mogla pomoći da se ponovno stvori povjerenje" - izvješćuje novinar lista rüb. 232355 MET apr 98