FAZ-RUEB-22. IV.

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 22. IV. 1998. Milošević traži pansrpsku solidarnost "Još nije utvrđen rok posebne sjednice parlamenta srpske republike (rs) u Bosni. Predsjednik parlamenta Kalinić više je puta morao odgoditi najavljenu sjednicu - jer nije bilo kvoruma ili se unaprijed znalo da se neće postići. Na sjednici treba po mogućnosti biti postavljeno pitanje povjerenja vladi koju vodi premijer Dodik. Kalinić pripada Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) kojom i dalje upravlja bivši predsjednik rs Karadžić, tražen kao ratni zločinac. Političari na Palama kraj Sarajeva, gdje ima sjedište i srpski član bosanskog državnog predsjedništva Krajišnik (SDS), nisu zadovoljni s novom vladom u Banjoj Luci. Krajišnik drži da Dodik u svojih 90 dana na dužnosti 'nije postigao ništa pozitivnog' i da je 'svima dao samo prazna obećanja'. Krugovi oko Kalinića i Krajišnika još ni izdaleka nisu oprostili Dodiku i predsjednici rs Biljani Plavšić što su im oduzeli temelj njihove političke i gospodarske moći time što su središte vlasti rs preselili u Banju Luku, a Pale reducirali na njegovo prvotno značenje: značenje planinskog sela. No i jugoslavenski predsjednik Milošević još ima neke otvorene račune s vladarima iz Banje Luke. S predsjednicom rs-a Miloševića i bez toga veže srdačno neprijateljstvo otkako se gospođa Plavšić udaljila od svojeg bivšeg mentora i tijekom beogradskih prosvjeda u zimi 1996./97. stala na stranu studenata prosvjednika. I premijer Dodik, čijem se imenovanju i izboru u siječnju Milošević nije protivio, pokazao se samostalnijim nego što je to Beogradu drago. Dodik i Plavšićka i dalje odlučno provode otvaranje rs-a prema Zapadu i prema bošnjačko-hrvatskoj federaciji - u doba kad čelični zastor sankcija ponovno prijeti Srbiji. Zbog stalne krize u južnoj srpskoj pokrajini Kosovu i zbog krutog držanja srpske vlade u tom pitanju, Zapad bi mogao opet uvesti embargo protiv Beograda, iako ne toliko hermetičan kao između 1992. i 1995. No ipak bi moglo doći do osjetljivih trgovačkih ispada i gubitaka ulaganja. Milošević se zacijelo potajno nadao da će mu vlada rs-a koju podnosi, u Srbiju prosljeđivati dio rijeke pomoći međunarodne zajednice za rs. Za sada srpska vlada zbog kosovskog problema vodi borbu za nacionalnu mobilizaciju za srpsku stvar koja podsjeća na predvečerje rata 1991. Oni koji nisu za referendum, a time i protiv međunarodnoga posredovanja u kosovskoj krizi, proglašeni su izdajicama domovine. Referendum u četvrtak treba dokazati da se srpski narod još uvijek okuplja oko Miloševića kad on to zaželi. Tu je manje važno Kosovo i zaoštravanje položaja uistinu ugroženih Srba starosjedilaca u južnoj pokrajini. U tom procesu nacionalne mobilizacije Miloševiću nije pravo što srpska 'rubna područja', sjećajući se primjerice tragedije Srba iz hrvatske 'krajine', ovoga puta ne žele sudjelovati. Udaljavanje novog crnogorskog predsjednika Đukanovića, koji traži simpatije Washingtona, a uskoro će i Njemačke; zahtjevi za autonomijom Srba u Vojvodini i Šumadiji; na posljetku samovolja vlade rs-a u Banjoj Luci - sve to Milošević mora razumjeti kao napad na svoje zahtijevanje vodeće uloge. Stoga mora pokušati sve da svojeg namjesnika Bulatovića, smijenjenog predsjednika, ponovno dovede u političku igru na crnogorskim pralmentarnim izborima krajem svibnja. Zbog toga autonomaške težnje pokrajina i regija mora ocrniti kao napad na integritet srpske države. I stoga mora također pokušati vladu rs učiniti ponovno poslušnom. Pokušaje SDS-a u rušenju Dodika, Milošević će poduprijeti. Obavit će i pritisak na ogranke svoje Socijalističke stranke Srbije (SPS) u rs-u da više ne podupiru Dodika. Ili bi barem po uzoru na novu koalicije SPS-a i radikala u Beogradu, i u vladu rs-a trebalo prihvatiti radikale bivšeg četničkog vođe Šešelja, kao i Beogradu odani SDS. Time bi i rs bila dovedena na svesrpsku crtu i spriječila bi se daljnja erozija Miloševićeva bloka moći. No vodstvo u Banjoj Luci ne želi opet proigrati svježu blagonaklonost Zapada, što je zahvaljujući velikodušnim financijskim injekcijama dovelo do početnog poboljšanja gospodarskog stanja u rs-u. Učinit će sve da Srbija ne dobije sankcije, kažu u Banjoj Luci. No u tom će se slučaju - kao dio susjedne države Bosne i Hercegovine - držati odredaba embarga, a možda će morati i zatvoriti granice. To bi za Miloševića bio težak udarac - možda teži od samih sankcija" - drži Matthias Rüb. 230113 MET apr 98