US WASH. TIMES 22. IV. DUGOVI UN

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 22. IV. 1998. Sjedinjene Države nisu jedine koje duguju UN-u "Četrdeset pet država, uključujući i Rusiju, UN-u duguju toliko novca za neplaćene pristojbe da bi trebale izgubiti pravo glasa u glavnoj skupštini - ali nisu", piše George Archibald. "Početkom ove godine, kad su visoki dužnosnici UN-a i vlada ukorili Kongres zbog neplaćenih zaostataka prema UN-u (uključujući spornih 448 milijuna dolara), Rusija i drugih 74 država već su godinama svjetskom tijelu dugovale 559 milijuna dolara u neplaćenim pristojbama, prema izvješćima UN-ova ureda za doprinose. Zaostaci 75 država prijestupnica bili su 31. prosinca više nego dvostruki naspram iznosa njihovih godišnjih pristojba, a povelja UN-a to je odredila kao prag za lišavanje prava glasa u glavnoj skupštini. No u siječnju samo je 30 država ostalo bez prava glasa na tadašnjoj sjednici, kažu dužnosnici UN-a. 'Mnoge zemlje plate odmah da bi ispunile taj uvjet' i izbjegle ukidanje prava glasa, izjavio je Princeton N. Lyman, pomoćnik ministrice vanjskih poslova koji nadgleda američku misiju u UN-u te vladinu politiku prema tom tijelu. 'Specijalna stvar' bila je dogovorena za spašavanje ruskog prava glasa, izjavio je g. Lyman. 'Rusi su poput nas imali sporni iznos... Oni su odbili priznati mirotvornu misiju koju je UN poduzeo šezdesetih u Kongu. Prije dvije godine dogovorili su se s UN-om da to isplate u više godina, i svi su to prihvatili jer se radilo o velikom iznosu.' Rusija je krajem 1995. dugovala oko 400 milijuna dolara te je do kraja prošle godine podmirila sve osim 136 milijuna dolara, izjavio je g. Lyman. S neplaćenim pristojbama sudovima za ratne zločine, ukupni ruski dugovi iznose 139 milijuna dolara, prema brojkama koje je prošloga tjedna objavila UN-ova uprava. Države prijestupnice čine četvrtinu UN-a te uključuju i socijalistički blok koji žestoko i redovno kritizira Sjedinjene Države, iako one plaćaju četvrtinu UN-ova proračuna od osnivanja organizacije 1948. Zemlje Trećeg svijeta prošle su godine glasovale za veliko smanjivanje svojih pristojba te povećanje američkog udjela s 25% na čak 31%. (...) Senator Rod Grams, republikanac iz Minnesote te predsjedatelj podtijela koje se u okviru senatskog vijeća za inozemne odnose bavi međunarodnim operacijama, kaže da je Clintonova vlada ohrabrivala UN na povećanje američke globalne moći i aktivnosti, usprkos kongresnoj legislaciji o ograničenju američkog doprinosa na 25%. 'Po mom mišljenju, oni ohrabruju ili orkestriraju mnogo toga', izjavio je g. Grams. 'Ova vlada zagovarala je izglasavanje golemog povećanja mirotvornih aktivnosti, što je zatim zaista proširilo nerazmjer... pristojba koje su u pitanju.' UN tvrdi da Washington duguje 1,3 milijarde dolara u neplaćenim pristojbama. No vlada i Kongres osporavaju 448 milijuna dolara zbog kongresne legislacije, koju je potpisao predsjednik, a koja zabranjuje američku potporu za određene aktivnosti te zbog UN-ova načina vođenja knjiga. Vlada priznaje samo 54 milijuna dolara u američkim pristojbama za redovni UN-ov proračun. Vlada priznaje dodatnih 254 milijuna dolara u američkim pristojbama UN-ovim specijalnim agencijama, ali 1996. Kongres je zabranio da se 68 milijuna dolara od tog iznosa isplati UN-ovoj organizaciji za međunarodni razvoj. Vlada također priznaje 658 milijuna dolara u mirotvornim pristojbama, većinom za UN-ove neuspješne operacije u Bosni između 1992. i 1996., kad su savezničke snage preuzele misiju. UN, zauzvrat, Sjedinjenim Državama duguje 112 mlijuna dolara za sudjelovanje američkih vojnika u raznim mirotvornim misijama. Ovaj će tjedan Senat razmotriti pitanje inozemne pomoći te odobriti zaostale isplate UN-u u iznosu od 819 milijuna dolara u sljedeće tri godine. Isplate su vezane uz zahtjeve za sveobuhvatnim UN-ovim birokratskim reformama i smanjivanjem troškova. Prijedlog je odobren u Donjem domu Kongresa. Vlada se suprotstavlja vezivanju isplata dugova za reforme UN-a, izjavio je g. Lyman. 'Negodovanje zbog naših dugova tako je veliko da nam šteti u nekim pitanjima koje pokušavamo riješiti', rekao je on o reformama. 'Europljani najviše negoduju, a oni su platili, i to na vrijeme, a njima se duguje dobar dio novca za mirovne operacije.' (...) G. Lyman je za daljnje odgađanje američkih isplata okrivio kongresne uvjete, poput nedavno ozakonjenog zahtjeva da godišnja potrošnja UN-a ne prelazi 2,53 milijarde. (...)" 230111 MET apr 98