FAZ-RUEB-REFERENDUM-21. IV.

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 21. IV. 1998. Povijesno 'ne' kao domoljubna zadaća "Sve je spremno. Glasački su listići po službenim podacima tiskani za 7,243.750 birača i raspodjeljuju se po biralištima. Mediji pod nadzorom vlastodržaca i vladajućih stranaka krajnjim se naporima trse do velikoga dana. Mogli bi se angažirati sve do crte na cilju, jer za razliku od parlamentarnih i predsjedničkih izbora, do referenduma u četvrtak neće biti izborne šutnje dva dana prije roka. Ni na pravoslavni uskrsni blagdan, u nedjelju, promidžbeni stroj nije mirovao. Do zadnje minute žele uvjeravati građane u važnost referenduma. Tko je 23. travnja, na dan glasovanja spriječen, može glasovati dan prije. Osim toga, glasovanje je moguće u svim diplomatskim predstavništvima Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) u inozemstvu. Nitko ne dvoji o ishodu referenduma. Tko ode na glasovanje, izjasnit će se, u skladu sa željama organizatora, protiv sudjelovanja treće strane - neke države ili međunarodne organizacije - u mogućim razgovorima između Srba i kosovskih Albanaca o budućnosti južnosrpske pokrajine Kosova. No oni koji su za međunarodno posredovanje ili protiv referenduma, uopće neće glasovati. Tako dakako misle Albanci na Kosovu. Njih je 90 posto od dva milijuna stanovnika nekada autonomne jugoslavenske pokrajine i bojkotiraju sve izbore za tijela Srbije i Jugoslavije. Na bojkot referenduma pozvale su i stranke Mađara u sjevernoj pokrajini Vojvodini, kao i muslimani u regiji Sandžaka. I srpske regionalne stranke u Vojvodini i Šumadiji u srcu Srbije ne žele ni čuti za referendum. Umjesto toga zahtijevaju razgovore o više samouprave u regijama - bez međunarodnog posredovanja. Osim njih, i demokratske oporbene stranke Srbije pozivaju na bojkot. Njihov argument glasi: kad je autonomni status pokrajina Kosova i Vojvodine 1990. ukinut novim ustavom, nitko nije niti pomišljao na referendum. Niti glede egzistencijalnog pitanja o ratu ili miru. Ali oporbeni savez Zajedno, koji je bio tako uspješan na općinskim izborima u studenom 1996., odavno se raspao. Uobičajena klijentela će poslušati pozive na bojkot, no oni ne čine većinsku političku snagu. Bivši oporbeni političar i predsjednik Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković opet je pokazao kojem taboru pripada. Na jednoj privatnoj televizijskoj postaji Drašković je prošlog petka branio referendum. Da jugoslavenski predsjednik Milošević nije odgovoran za zaoštravanje krize na Kosovu, rekao je Drašković. Da je štoviše kriv politički vođa kosovskih Albanaca Rugova jer želi stvoriti nezavisnu državu Kosovo, a kasnije veliku Albaniju - na najsvetijem tlu Srba. Da je apsurdno zbog toga kritizirati Miloševića, rekao je Drašković i pozvao na sudjelovanje na referendumu: 'Bojkotirati referendum znači glasovati za Rugovu'. Drašković je bol što unatoč mnogim najavama još ne sudjeluje u novoj srpskoj vladi, očito sasma dobro prebolio. Drašković i njegov SPO ionako nisu prošli praznih ruku. Otkako je SPO glasovima socijalista i sadašnjih suvladajućih radikala smijenio beogradskog gradonačelnika Đinđića, kojega je izabrao i SPO za 'Zajedno', SPO ima nadzor u beogradskoj vijećnici. Važna i, kako u Beogradu kažu, lukrativna mjesta u gradskoj upravi zauzeo je SPO. Miloševićevi socijalisti i ekstremni nacionalisti pod Šešeljem dopuštaju Draškoviću da upravlja u glavnom gradu. Bivši vođa paravojnih četničkih jedinica Šešelj od ulaska njegove Radikalne stranke u koaliciju pod vodstvom socijalista, može igrati ulogu političkog čistača. On najglasnije traži 'povijesno ne' pregovorima u kosovskom sukobu, kao 'domoljubnu zadaću' za sve Srbe. Oni koji kritiziraju glasovanje ili su čak za međunarodne posrednike, označeni su kao izdajice domovine. Vođe koalicija iz Vojvodine, Šumadije i Sandžaka, koji se zalažu za regionalizaciju i decentralizaciju Srbije, novopočeni zamjenik šefa vlade Šešelj naziva političkim klaunovima. I bez toga se stvarne europske misli iz doba nacionalnog podgrijavanja u Srbiji još agresivnije odbacuju. U biti se oko referenduma vodi virtualna borba. Nema gotovo nikakvih plakata niti javnih priredaba. Sve se odigrava na televiziji i u novinama. Pravodobno za glasovanje koje je zamisao jugoslavenskog predsjednika Miloševića glavom, kontrolirani se mediji nadmeću u izvješćima o novom valu kosovsko-albanskog terorizma. Time bi očito trebalo postići učinak solidarizacije Srba zbog straha od Albanaca. Promidžba, osobito na državnoj televiziji, za referendum i ne, ni ovoga puta ne bi smjela promašiti svoj cilj. Televizija je ponajprije u seoskim područjima jedini izvor obavijesti. Nezavisne dnevne novine se u najboljem slučaju kupuju samo u gradovima. Stoga će osobito glasan ne odjeknuti iz srpskih sela. Prema istraživanju nezavisnog beogradskog lista 'Blic', odziv na glasovanje bit će najmanje 70 posto, nekih 80 posto glasača moglo bi se očitovati protiv stranih posrednika u pregovorima o Kosovu. Samo 17 posto od više od tri tisuće upitanih zagovara posrednike. Stvar s referendumom o Kosovu je dakle svršena. Ali kriza u pokrajini o kojoj se radi, tek je počela" - drži Matthias Rüb. 220046 MET apr 98