BIH-LJILJAN-STRANKE...-LATIĆ-22-4

BOSNA I HERCEGOVINA LJILJAN 22. IV. 1998. Stranke pravog puta "Nakon neuspjelog pokušaja ujedinjenja socijaldemokrata, akademik Muhamed Filipović pokušava stvoriti 'demokratski blok centra', što je izazvalo pažnju Carlosa Westendorpa, visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH", stoji u nadnaslovu članka Nedžada Latića koji piše o "stvaranju novog političkog bloka u Sarajevu". Podsjetivši na Westendorpova pisma Selimu Bešlagiću, predsjedniku UBSD-a i Zlatku Lagumdžiji, predsjedniku SDP-a, o posljednjem njegovu pismu Muhamedu Filipoviću, Latić piše: "Dok je, obraćajući se socijaldemokratima, Westendorp izravno tražio od predsjednika ovih stranaka ujedinjenje, od Filipovića traži samo razgovor o istoj temi". Analizirajući Filipovićevu, u medijima iskazanu "ambiciju da ujedini 'demokratski centar' koji bi okupio stranke 'od njega do Silajdžića'", Latić piše: "Pod lijevim blokom Filipović podrazumijeva UBSD i SDP, desnim HDZ i SDA. Preostale relevantne stranke, koje su kao Filipovićev LBO ili malo veće, ušle bi u 'demokratski blok centra'. U tome se vide Stranka za BiH, Liberalna stranka, Republikanska stranka, Hrvatska seljačka stranka i, možda, Građanska demokratska stranka". Analizirajući kakve još mogućnosti koalicija u BiH postoje, Latić se poziva na razgovor s jednim od dužnosnika SDP-a i piše kako mu je on o mogućnosti da SDP koalira sa SDA, "odgovorio da bi SDP mogao koalirati s jednom strujom u SDA-u. Toj struji, prema njegovu mišljenju, pripada i Izetbegović", navodi novinar i prenoseći njegovu ocjenu da 'Alija Izetbegović ima većeg opozicionara u Dževadu Mlaći, nego u meni', komentira: "SDP u SDA-u vide dvije struje: tehnomenadžere i antikomuniste koji su, prema njima, nacionalisti. (...) Suradnja SDP-a s navodnom tehnomenadžerskom strujom u SDA-u, komunističkim konvertitima, bila bi normalna". Nasuprot činjenici da "veliki zagovornici ujedinjenja UBSD-a i SDP-a, pa i ostalih socijaldemokrata, ne vide bitne razloge zbog kojih ne može doći do ujedinjenja i smatraju da na ovako malom političkom prostoru ne mogu biti dvije stranke iste ideologije", Latić u nastavku upozorava da su dosadašnji "pokušaji ujedinjenja i slobodno prevedeno stvaranja velike antiesdeaovske koalicije" dali samo suprotan učinak. Primjeri su mu Stranka pravog puta koju je osnovao, napustivši SDP, dr. Meho Bašić, koji "polazi od stava 'da kod nas u BiH ne treba imati desnicu ni ljevicu, nego samo pravednu sredinu'" te nova liberalna stranka koju je osnovao prof. dr. Hidajet Repovac, visoki dužnosnik Liberalne stranke. Ocijenivši kako bi obojica mogli "inklinirati Filipovićevom 'demokratskom centru'", Latić piše: "S takvim pojačanjem Filipovićeva ambicija bila bi najrealnija za uspjeh. Socijaldemokrati imaju 'vrlo uspješnu zapreku' ujedinjenju zvanu Sejfudin Tokić, a s Filipovićem možda neće dr. Ivo Komšić i Rasim Kadić. Komšić je prijatelj Lagumdžije i on samo formalno vodi HSS, a svim svojim intelektualnim bićem je u SDP-u. Kadić ne bi ostao sa Silajdžićem i Filipovićem. Barem dok je Izetbegović persona broj jedan u SDA-u". Latić drži da "Filipovićeva ideja stvaranja 'demokratskog centra' najviše pomaže samom Silajdžiću" koji bi "bio glavni kandidat u koaliciji stranaka pod Filipovićevim šeširom". Na kraju novinar ocjenjuje da su se "ovdje birači uvijek očitovali o ljudima, a ne o programima stranaka" te da su tim slijedom "važniji osobni odnosi među političarima nego politički pogledi". "Glavni kandidati, iz Sarajeva, za jesenje izbore već su se razvrstali za start. Izetbegović, Bešlagić i Filipović će stajati iza Bičakčića, Lagumdžije i Silajdžića. Ovakvu startnu poziciju može poremetiti samo Silajdžić koji najmanje govori o izborima. Čak se gnuša predizborne kampanje koja je već počela", piše na kraju Latić. 220037 MET apr 98