( Akcija: mer ) PEKING, 21. travnja (Hina) - Kineska rodoljubna katolička crkva proživljava svoje zlatno doba: broj njezinih biskupa veći je no ikada (70), u osam je godina školovan rekordni broj od 900 mladih svećenika, raste broj
samostana, sjemeništa i bogoslovija, mladi svećeni, redovnice i laici odlaze na ranije nezamislivo školovanje u inozemstvo, razmjenjuju se posjeti s crkvama u katoličkim zemljama, i napokon, Kinezi prvi put imaju cjeloviti prijevod Svetog Pisma (Starog i Novog zavjeta).
( Akcija: mer )
PEKING, 21. travnja (Hina) - Kineska rodoljubna katolička crkva
proživljava svoje zlatno doba: broj njezinih biskupa veći je no
ikada (70), u osam je godina školovan rekordni broj od 900 mladih
svećenika, raste broj samostana, sjemeništa i bogoslovija, mladi
svećeni, redovnice i laici odlaze na ranije nezamislivo školovanje
u inozemstvo, razmjenjuju se posjeti s crkvama u katoličkim
zemljama, i napokon, Kinezi prvi put imaju cjeloviti prijevod
Svetog Pisma (Starog i Novog zavjeta).#L#
Govoreći stranim novinarima u Pekingu o današnjem trenutku
katoličanstva u Kini, prekinški biskup, predsjednik Kineske
katoličke rodoljubne udruge Michael Fu Tieshan (Tiešan), nanđinški
biskup i predsjednik Kineske biskupske konferencije Joseph Liu
Yuanreu (Juenren), te potpredsjednik i glavni tajnik Kineske
katoličke rodoljubne udruge Anthony Liu Bainian (Bainien), uz
zadovoljstvo sadašnjim razvitkom svoje Crkve, inače teško stradale
u razdoblju "kulturne revolucije", naglašavali su slobodu koju
vjera i 4 milijuna kineskih katolika danas uživaju.
U tom svjetlu, po njihovu sudu, nema nikakva razloga za postojanje
"podzemne crkve" u Kini. Činjenicu pak da ona postoji, tumačili su
političkim razlozima: ona, kažu, okuplja katolike, dio svećenstva
i vjernika, koji su prvenstveno neprijateljski raspoloženi prema
režimu. "Takvih nezadovoljnika ima i među komunistima, i to s
vjerom nema nikakve veze", kaže Anthony Liu, koji inače održava
veze i s pripadnicima "podzemne crkve", uvjeren da treba
razgovarati, i objašnjavati ljudima potrebu javnog vjerskog
djelovanja u društvu.
Kineski katolički uglednici mišljenja su da sve Kineze, katolike,
pripadnike ostalih vjera, te ateiste povezuju zajedničke želje i
ciljevi; razvitak zemlje, njezina stabilnost, težnja za boljim
životom. I tvrde da bi razvitku katoličanstva u Kini pomoglo da
Vatikan raskine diplomatske odnose s Tajvanom, te vladu Narodne
Republike Kine prizna kao jedinu legitimnu kinesku vladu. Time bi
se ispunili uvjeti za uspostavu diplomatskih odnosa Vatikana i
Kine, dakle međudržavnih odnosa, što bi onda po sudu Kineske
katoličke crkve omogućilo i njezine kvalitetnije veze s rimskom
crkvom.
Stanje tih veza danas ilustrira odgovor na pitanje hoće li dvojica
kineskih biskupa na poziv pape Ivana Pavla II. otići u Rim na sinodu
azijskih biskupa: ugledni sugovornici tvrde kako o pozivu nisu
obaviješteni.
Ali, kažu, kineski katolici tijekom svake mise mole za Papu, kojeg
prema njihovim dojmovima iz posjeta Belgiji, Njemačkoj i
Francuskoj u Kini poštuju daleko više nego u Europi. Napokon, kažu,
dok se pojedini teolozi u svijetu spore s Papom, na njegov račun
kineski teolozi nikada nisu uputili ni najmanju primjedbu.
(Hina) mer RB
210237 MET apr 98