ZAGREB, 20. travnja (Hina) - Županijski dom Hrvatskog državnog sabora na današnjoj sjednici prihvatio je nakon rasprave, većinom glasova Izvješće o ostvarenju programa dvosmjernog povratka i zbrinjavanja prognanika i raseljenih osoba,
s osvrtom na zahtjeve međunarodne zajednice.
ZAGREB, 20. travnja (Hina) - Županijski dom Hrvatskog državnog
sabora na današnjoj sjednici prihvatio je nakon rasprave, većinom
glasova Izvješće o ostvarenju programa dvosmjernog povratka i
zbrinjavanja prognanika i raseljenih osoba, s osvrtom na zahtjeve
međunarodne zajednice.#L#
Dr. Ivan Marijanović (HDZ) drži da je Izvješće transparentno i da se
iz njega može vidjeti što je sve hrvatska Vlada poduzela u namjeri
rješavanja humanitarne krize uzrokovane agresijom koju je
pokrenula Srbija i dio srpskog pučanstva potpomognut bivšom JNA.
Naveo je primjer da je ratna šteta na području Pakraca i Lipika veća
od ukupnih sredstava dosad uloženih u obnovu. To pokazuje stravična
materijalna razaranja, kazao je Marijanović. Vanjska politika mora
biti odraz unutarhrvatskih zbivanja, a ne rezultat pritisaka
izvana, zaključio je. Tereza Ganza-Aras (LS) smatra da Izvješće
treba donijeti konsenzusom, a ne da donošenje bude rezultat
pritiska međunarodne zajednice.
Svjetska bi zajednica financijski trebala pomoći povratku
prognanih i obnovi, kad već nije spriječila agresiju, a ne vršiti
pritisak na Hrvatsku, kazao je Ivan Novosel (HDZ). Moramo biti
realni pri potpisivanju dokumenata, a pritisci kojima smo izloženi
imaju interesnu i ekonomsku pozadinu, smatra Franjo Križanić
(HDZ). Petar Čobanković (HDZ) drži da će ubrzanje obnove hrvatskog
Podunavlja omogućiti i brži povratak. Podržao je poštivanje
preuzetih obaveze prema svim građanima RH i međunarodnoj
zajednici, ali ne na način da Hrvatska bude stalno predmet ucjena te
iste međunarodne zajednice koja, po njegovim riječima, najmanje
pažnje poklanja hrvatskim prognanicima i budućim povratnicima.
Zvonimir Novoselac (HDZ) ocijenio je da su zahtjevi za brzim
povratkom svih raseljenih Srba i drugih građana neutemeljeni. Ti
koji postavljaju takve zahtijeve ne uvažavaju da je humanitarna
kriza nastala zbog agresije na Hrvatsku i BiH i da je posljedica
etničkog čišćenja te da nisu stvoreni uvjeti za povratak Hrvata u
Republiku Srpsku, BiH i SRJ.
Jovan Bamburač (IZ) kazao je da se kroz medije provlači teza o
masovnom povratku Srba koja je stvorila strah, a ona jednostavno ne
stoji, kaže Bamburač, jer se oni neće vratiti odmah, a teško da će se
uopće svi vratiti. Vratit će se jedino stariji ljudi jer su mladi
pronašli posao i stvorili novi život. Za Bamburača pitanje povratka
je dugotrajno najveći problem, jer su u kuće u koje bi se trebali
vratiti Srbi smješteni Hrvati iz BiH.
Vojislav Stanimirović (SDSS) na višekratne navode o masovnom
povratku Srba kazao je da ne treba stvarati psihozu o masovnom
povratku, jer toga neće biti. Ističući kako mnogi tvrde da bi
povratak Srba destabilizirao Hrvatsku, upitao je, bi li u slučaju
da su Srbi ostali kada ih je pozivao hrvatski predsjednik Franjo
Tuđman tijekom "Oluje" i tada bili destabilizirali Hrvatsku.
Velimir Kvesić (HSP) drži da o povratku Srba ne može odlučivati
hrvatska Vlada, nego hrvatski narod na referendumu. Miroslav Rožić
(HSP) kaže da ne postoji dvosmjerni povratak već samo jednosmjerni
jer se samo vraćaju Srbi iz SRJ u Hrvatsku, zapitavši koliko je do
sada podneseno zahtjeva za povratak Hrvata u SRJ ili Republiku
Srpsku. Govoreći o prioritetima povratka, naveo je da bi se
najprije trebali vraćati prognanici, zatim izbjeglice te na kraju
raseljene osobe. Ako to međunarodnoj zajednici ne odgovara, neka
onda ponudi financijsku pomoć za plan povratka, poručio je Rožić.
Mato Šimić (HDZ) drži da spora obnova, posebno u Podunavlju, loše
stanje infrastrukture te nerazminirana područja otežavaju
povratak hrvatskih prognanika. Smatra da će Zakon o oprostu i Zakon
o konvalidaciji zagorčati život povratnicima kada se vrate svojim
kućama. S tim u svezi pozvao ih je da pokreću tužbe protiv Srba za
koje znaju da su počinili krivična djela. Ratimir Čavlović (HDZ)
ističe da međunarodnoj zajednici treba reći da će Hrvatska dok sama
financira povratak prognanih i raseljenih osoba, određivati
dinamiku i prioritete u realizaciji programa povratka.
U izradu dokumenata treba uključiti i oporbu, jer ako vladajuća
stranka sama donosi odluke, sama treba snositi i posljedice za
neizvršavanje potpisanog, rekao je Josip Kukuljan (SDP).
Županijski dom 14. sjednicu nastavlja sutra.
(Hina) žb/dm dd
201932 MET apr 98