ZAGREB, 20. travnja (Hina) - Vrijeme je da se razmisli o promjeni monetarne strategije, a hrvatske banke u ovom trenutku nisu spremne ni sposobne za privatizaciju, ocjene su uvodničara današnjeg okruglog stola "Monetarna politika i
bankarski sustav - problemi i perspektive" - dr. Dinka Dubravčića i Nikole Šimetina. Okrugli stol, kojeg su organizirali Zaklada Friedrich Naumann i Odbor za gospodarstvo Liberalne stranke, okupio je u Velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva dvadesetak znanstvenika i stručnjaka. Predsjednik LS-a Vlado Gotovac, otvarajući skup, izrazio je žaljenje što se pozivu nisu odazvali pozvani predstavnici Vlade i Hrvatske narodne banke.
ZAGREB, 20. travnja (Hina) - Vrijeme je da se razmisli o promjeni
monetarne strategije, a hrvatske banke u ovom trenutku nisu spremne
ni sposobne za privatizaciju, ocjene su uvodničara današnjeg
okruglog stola "Monetarna politika i bankarski sustav - problemi i
perspektive" - dr. Dinka Dubravčića i Nikole Šimetina. Okrugli
stol, kojeg su organizirali Zaklada Friedrich Naumann i Odbor za
gospodarstvo Liberalne stranke, okupio je u Velikoj dvorani
Hrvatskog novinarskog društva dvadesetak znanstvenika i
stručnjaka. Predsjednik LS-a Vlado Gotovac, otvarajući skup,
izrazio je žaljenje što se pozivu nisu odazvali pozvani
predstavnici Vlade i Hrvatske narodne banke. #L#
Analizirajući probleme monetarne politike, dr. Dinko Dubravčić
(stručni suradnik Ekonomskog instituta Zagreb) istaknuo je kako je
glavno sredstvo hrvatske monetarne vlasti u suzbijanju inflacije
tzv. 'sidro', odnosno vezivanje domaće valute za jednu stabilnu
valutu - njemačku marku. No, ima li korištenje 'sidra' trenutno
veće negativne nego pozitivne efekte i to s obzirom na dva pitanja -
slabo korištenje domaćih kapaciteta, nezaposlenost, deficit
trgovinske bilance i povećanje zaduženja, te s obzirom na opasnost
od valutne krize. Odgovarajući na prvo pitanje s nedvosmislenim
"da", na drugo je pitanje dr. Dubravčić odgovorio riječima kako
"Hrvatskoj trenutno ne prijeti neposredno izbijanje valutne
krize", ali i upozorio da do nje može doći i zbog bankarske krize,
kao što se dogodilo istočno-azijskim zemljama. Obzirom na ta dva
problema, dr. Dubravčić zaključuje kako je došlo vrijeme da se
razmisli o promjeni monetarne strategije.
Nikola Šimetin (bivši direktor Splitske banke) u "političkom
nasilju nad bankarskim sustavom" vidi osnovni uzrok duboke krize
tog sustava. Šimetin je uz ostalo iznio i niz kritika na račun
sanacije banaka, a na problemima Dubrovačke i Istarske banke
upozorio na fenomen stjecanja dionica banaka individualnim putem,
a ne kotiranjem tih dionica na burzama. "Bankovni sustav nije ovoga
trena spreman niti sposoban ići u privatizaciju", ustvrdio je
Šimetin, predlažući izmjene Zakona o bankama kojima bi se svakoj
domaćoj i stranoj pravnoj i fizičkoj osobi ograničila mogućnost
stjecanja dionica i to do najviše jedan posto.
Govoreći o problemima Dubrovačke banke, uvodničar Darko Kaciga
(bivši direktor te banke, od sredine 1992. do 1. travnja 1994.)
iznio je niz optužbi na račun vladajuće stranke. Upozorio je i na
negativnosti zbog isprepletenosti bankarstva s političkim
vlastima, financiranje 'tajkuna', te na slučaju Dubrovačke banke,
na "katastrofu s investicijskim stampedom u hotelima".
U raspravi, u kojoj su uz ostale sudjelovali i Ivo Perišin, Ante
Čičin Šain, Mladen Vedriš, Stjepan Zdunić i drugi, čule su se ocjene
da je manevarski prostor hrvatske monetarne politike izuzetno
sužen te mišljenja kako je potreban radikalan otklon od sadašnjeg
vođenja politike, a više je puta upozoreno i na problem tečaja
kune.
(Hina) bn db
201649 MET apr 98