WASHINGTON, 20. travnja (Hina/Reuters) - Predstojeća proslava 50. obljetnice osnivanja Države Izrael obilježit će i "zlatni pir" sa SAD-om, zemljom koja je pomogla u preživljanju židovske države okružene arapskim susjedima.
WASHINGTON, 20. travnja (Hina/Reuters) - Predstojeća proslava 50.
obljetnice osnivanja Države Izrael obilježit će i "zlatni pir" sa
SAD-om, zemljom koja je pomogla u preživljanju židovske države
okružene arapskim susjedima.#L#
Tako to barem vide izraelski i američki dužnosnici. Ali veliki broj
Arapa na taj odnos gleda drugačije.
Za njih je Izrael američko "razmaženo dijete", koje si je dozvolilo
da okupira tuđu zemlju u ime brige za svoju sigurnost, i to na način
na koji to nijednoj drugoj zemlji nije bilo dozvoljeno.
Svi se međutim slažu da je američko-izraelski odnos jedinstven.
Za Izrael, SAD je jedina zemlja od koje se ne mogu otuđiti, koja ih
godišnje snabdijeva s tri milijardi dolara vojne i civilne pomoći,
koja, ponekad jedina na svjetskoj političkoj pozornici, brani
njihove akcije.
Za SAD, maleni Izrael je jedina strana zemlja kojoj se svaki državni
čelnik koji ima određene pretenzije na vlast mora zakleti na
nepogrešivu odanost.
Svaki američki predsjednik od Harrya Trumana, koji je priznao
Izrael nekoliko stai nakon što je Jeruzalem objavio proglašenje
države 14. svibnja 1948., do Billa Clintona u određenom se trenutku
založio za židovsku državu.
Demokrat Jimmy Carter, predsjednik od 1977. do 1981. kazao je da
preživljavanje Izraela nije samo "političko pitanje, već moralni
imperativ". Republikanac Ronald Reagan nazvao je Izrael "zemljom
stabilnosti i demokracije u regiji tiranije i nemira".
Reagan je čak pokrenuo i "strateško partnerstvo" s Izraelom, čime
je židovska država postala saveznik u Hladnom ratu.
Kao i veliki broj ljubavnih priča, ova između Izraela i SAD-a nije
se uvijek odvijala glatko, naročito u prvim godina postojanja
Izraela kada je veliki broj američki dužnosnika smatrao da su
glavni interesni ciljevi Washingtona u arapskom svijetu.
Tijekom krize u Sueskom kanalu 1956. Washington se suprotstavio
izraelsko-britansko-francuskom napadu na Egipat i prisilio Izrael
da se praktički praznih ruku povuče sa Sinaja.
Šire regionalne zabrinutosti SAD-a također su se pojačale i u
mirovnim naporima Washingtona tijekom bliskoistočnog rata 1973.,
kao i tijekom izraelsko-egipatskih razgovora u Camp Davidu 1978., a
nedavna je faza regionalne zabrinutosti započela 1991. Istovremeno
pokušavajući ostati dobar prijatelj Izraela, SAD su također morali
izbalansirati svoje potrebe u blisko-istočnom mirovnom procesu sa
sigurnosnim zahtjevima Izraela.
Povjesničari smatraju da je proizralesko raspoloženje u američkom
političkom svijetu pojavilo tijekom Šestodnevnog rata 1967.
Izraelski uspjesi protiv tada puno jačih arapskih snaga dobili su
puno simpatija u SAD-u.
Odtada, američke židovske organizacije su ojačale. Jedna od njih,
Američko-izraelski odbor za javne poslove smatra se drugim
najutjecajnijim lobijem u zemlji.
Utrka za zadobivanjem potpore američke židovske zajednice, koja
ima šest milijuna pripadnika, pojačana je otkako se jedinstvena
židovska potpora Demokratima više ne podrazumijeva. "Prije
trideset godina, Bill Clinton se ne bi toliko brinuo, jer su tada
Židovi automatski bili u Demokratskoj stranci", smatra jedan
američki dužnosnik.
Početkom mjeseca 81 od 100 američkih senatora pisalo je Clintonu
izražavajući zabrinutost da bi on mogao pokušati prisiliti Izrael
da prihvati mirovni plan za Bliski istok koji ne bi branio interese
židovske države.
Dugogodišni zastoj u mirovnom procesu na Bliskom istoku mogao bi u
krajnoj točci prisiliti Clintona da napravi bolan odabir između
vanjske politike u kojoj su naglašeni kompromisi i njegovog
unutrašnjeg političkog instinkta da Izrael stavi na prvo mjesto.
(Hina) nb dh
201252 MET apr 98