NJEMAČKA
HANDELSBLATT
18. IV. 1998.
Mogu li se financijske krize uopće spriječiti?
"Predsjednik svjetske banke James D. Wolfensohn vježba za
provokatora. Kao da su njegovi programi i paketi za sprječavanje
kriza i svladavanje kriza besmisleni, kao da je napor za
sprječavanje budućih financijskih kriza ionako uzaludan,
Wolfensohn je javno mudrovao: 'Za sedam godina imat ćemo možda novu
krizu iz drugih razloga koje nismo predvidjeli.'
Doista je kriza takva da se ne predviđa, da silom oluje izbija nad
tržištima i institucijama. Statistički seizmografi zakazuju,
povjerenje vjerovnika u zemlji dužniku sami korisnici kredita
najgrublje zlorabe i povrh toga, pali borac ne prihvaća nikakve
financijsko-političke sugestije.
Instrumenti za sprječavanje krize sve se više poboljšavaju pa ipak
su se dogodile dvije krize u Meksiku (1982. i 1994./5.), jedna u
Argentini (1994.) i 1997. razne u Aziji, dvije od njih neposredno
nakon sastanka MMF-a i Svjetske banke u Hong Kongu. Tamo se
međunarodna novčarska elita još osjećala sigurnom: MMF je svoje
članice već obvezao na točno, istinito i razvidno objavljivanje
gospodarskih podataka. Slučaj Meksiko iz 1994. kad su uljepšane
statistike obmanule o stabilnosti, nije se smio ponoviti. Da su
azijski problemi 1997. 'bili poznati nekoliko tjedana prije', to bi
po predsjedniku Bundesbanke Hansu Tietmayeru dovelo do manjih
paketa pomoći. S obzirom na krize iz 1997., razumljivo je
nepovjerenje koje Tietmayer osjeća spram 'velikih financijskih
paketa' MMF-a. Kad bi uspjelo odgovornost za svladavanje krize
raspodijeliti na više leđa, dakle uvući i privatne financijske
ustanove, MMF više ne bi morao snositi najveći teret.
Njegova sredstva po Tietmayerovu mišljenju treba rabiti 'samo još
katalitički'. Tako bi bila na raspolaganju puno većoj klijenteli
nego danas, MMF ne bi bio više tako nužno upućen na dovod kapitala
kao sada. MMF je doduše prošle godine upozorio azijske zemlje na
moguću krizu, a Tietmayer i ne samo on, danas pita: 'Kako su
reagirale?' Dosljedno je dakle da danas šef Bundesbanke preporuča
da se takva upozorenja objave u javnosti ako dotični ne prihvaćaju
dobre prijedloge.
No može li prevencija krize doista uspjeti ako je naložena odozgo, a
njezine uvjete potencijalno ugroženi ne drže prihvatljivima? Ne
spada li u sprječavanje kriza ništa više osim točnih objava
gospodarskih podataka, što je u velikim industrijskim zemljama
postalo ritualom koji tržišta pozorno promatraju? Na ovom
proljetnom zasjedanju MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu govori
se o pouci koju treba izvući iz azijskih kriza. Dakako - režim MMF-a
mogao bi postati strožim, mogao bi dobiti dodatne ovlasti u
određivanju prometa kapitala, njegove bi budne oči trebale postati
još prodornijima: tamo gdje neke zemlje spremaju dosad još
nepredane obavijesti o monetarnim pričuvama i vanjskim obvezama.
No je li sve to uistinu dovoljno da bi se spriječila sljedeća
kriza?
Međunarodni monetarni fond podrazumijeva se kao solidarno društvo.
Rijetko je nekom članu u nevolji uskratio pomoć, osim ako se neka
zemlja nije sama izbacila iz zajednice. No solidarnost ne smije
značiti da pomoć u nevolji dolazi samo odozgo. Solidarnost su mogli
provoditi i Meksiko, Tajland, Indonezija i Južna Koreja da su svoje
stanje istinito prikazali, prije nego što ih je međunarodni kapital
kaznio oduzimanjem povjerenja. Sprječavanje kriza treba početi u
korijenima" - drži Dietrich Zwätz.
200005 MET apr 98
Engleska: Manchester United - Southampton 3-1
Euroliga: Hezonja najbolji strijelac Reala u porazu
Više od 360 novinara diljem svijeta iza rešetaka krajem 2024. - istraživanje
Šah: Četvrta pobjeda Bogdana Lalića
SP rukometaši: Dan bez iznenađenja
Na splitskom Filozofskom fakultetu u petak nastava online
SP rukometaši: Rezultati (2)
Novi studentski prosvjed u Podgorici
Izraelski ministar prijeti ostavkom zbog sporazuma o prekidu vatre u Gazi
Španjolski kup: Dva gola Budimira, Osasuna izbacila branitelja naslova