FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

HANDELSBLATT-KRIZE I MMF - 18. IV.

NJEMAČKA HANDELSBLATT 18. IV. 1998. Mogu li se financijske krize uopće spriječiti? "Predsjednik svjetske banke James D. Wolfensohn vježba za provokatora. Kao da su njegovi programi i paketi za sprječavanje kriza i svladavanje kriza besmisleni, kao da je napor za sprječavanje budućih financijskih kriza ionako uzaludan, Wolfensohn je javno mudrovao: 'Za sedam godina imat ćemo možda novu krizu iz drugih razloga koje nismo predvidjeli.' Doista je kriza takva da se ne predviđa, da silom oluje izbija nad tržištima i institucijama. Statistički seizmografi zakazuju, povjerenje vjerovnika u zemlji dužniku sami korisnici kredita najgrublje zlorabe i povrh toga, pali borac ne prihvaća nikakve financijsko-političke sugestije. Instrumenti za sprječavanje krize sve se više poboljšavaju pa ipak su se dogodile dvije krize u Meksiku (1982. i 1994./5.), jedna u Argentini (1994.) i 1997. razne u Aziji, dvije od njih neposredno nakon sastanka MMF-a i Svjetske banke u Hong Kongu. Tamo se međunarodna novčarska elita još osjećala sigurnom: MMF je svoje članice već obvezao na točno, istinito i razvidno objavljivanje gospodarskih podataka. Slučaj Meksiko iz 1994. kad su uljepšane statistike obmanule o stabilnosti, nije se smio ponoviti. Da su azijski problemi 1997. 'bili poznati nekoliko tjedana prije', to bi po predsjedniku Bundesbanke Hansu Tietmayeru dovelo do manjih paketa pomoći. S obzirom na krize iz 1997., razumljivo je nepovjerenje koje Tietmayer osjeća spram 'velikih financijskih paketa' MMF-a. Kad bi uspjelo odgovornost za svladavanje krize raspodijeliti na više leđa, dakle uvući i privatne financijske ustanove, MMF više ne bi morao snositi najveći teret. Njegova sredstva po Tietmayerovu mišljenju treba rabiti 'samo još katalitički'. Tako bi bila na raspolaganju puno većoj klijenteli nego danas, MMF ne bi bio više tako nužno upućen na dovod kapitala kao sada. MMF je doduše prošle godine upozorio azijske zemlje na moguću krizu, a Tietmayer i ne samo on, danas pita: 'Kako su reagirale?' Dosljedno je dakle da danas šef Bundesbanke preporuča da se takva upozorenja objave u javnosti ako dotični ne prihvaćaju dobre prijedloge. No može li prevencija krize doista uspjeti ako je naložena odozgo, a njezine uvjete potencijalno ugroženi ne drže prihvatljivima? Ne spada li u sprječavanje kriza ništa više osim točnih objava gospodarskih podataka, što je u velikim industrijskim zemljama postalo ritualom koji tržišta pozorno promatraju? Na ovom proljetnom zasjedanju MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu govori se o pouci koju treba izvući iz azijskih kriza. Dakako - režim MMF-a mogao bi postati strožim, mogao bi dobiti dodatne ovlasti u određivanju prometa kapitala, njegove bi budne oči trebale postati još prodornijima: tamo gdje neke zemlje spremaju dosad još nepredane obavijesti o monetarnim pričuvama i vanjskim obvezama. No je li sve to uistinu dovoljno da bi se spriječila sljedeća kriza? Međunarodni monetarni fond podrazumijeva se kao solidarno društvo. Rijetko je nekom članu u nevolji uskratio pomoć, osim ako se neka zemlja nije sama izbacila iz zajednice. No solidarnost ne smije značiti da pomoć u nevolji dolazi samo odozgo. Solidarnost su mogli provoditi i Meksiko, Tajland, Indonezija i Južna Koreja da su svoje stanje istinito prikazali, prije nego što ih je međunarodni kapital kaznio oduzimanjem povjerenja. Sprječavanje kriza treba početi u korijenima" - drži Dietrich Zwätz. 200005 MET apr 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙