FRANCUSKI LE FIGARO 17. IV- O KARADŽIĆU

FRANCUSKA LE FIGARO 17. IV. 1998. Karadžić: tisuću dana za dotjerivanje vlastite obrane "Oko tisuću dana nakon podizanja prve optužnice zbog genocida i zločina protiv čovječnosti, Radovan Karadžić je i dalje na slobodi, vjerojatno pred nosom NATO-ovih vojnika koji su zaduženi da mu stave lisice na ruke. A u posljednje tri godine, taj ratni vođa bosanskih Srba zaista je imao dovoljno vremena da dotjera vlastitu obranu za suđenje u Haagu. Kako se čini, čovjek koji je zapovijedio bombardiranje Sarajeva svoje je odvjetnike pronašao u Beogradu i u SAD. Zbog jasnih sigurnosnih razloga, izravni kontakti najtraženijega 'ratnog zločinca iz Bosne' i njegovih mogućih branitelja prekinuti su prije više mjeseci. Nijedan od američkih odvjetnika s kojima je naš list stupio u vezu nije potvrdio da je aktivno uključen u obranu bivšeg predsjednika 'republike srpske'. Unatoč tome, između Pala, bivšega glavnog grada, i velikih američkih odvjetničkih ureda, već dugo vremena postoje kontakti. Već 1993. taj bivši sarajevski psihijatar i pjesnik morao je izabrati američke odvjetnike kako bi se obranio od tužbe koju je pred sudom u New Yorku protiv njega uložila skupina prognanika iz Bosne. Ljeti 1996. u Haagu su dva vodeća kalifornijska odvjetnika uzalud pokušala poništiti 20 poglavlja iz optužnice koju je međunarodni sud podigao protiv Radovana Karadžića i njegova zapovjednika glavnoga stožera generala Ratka Mladića, kasnije nazvanog 'krvnikom iz Srebrenice'. 'Radovan Karadžić svoju obranu priprema već godinama. S dobrom dozom fatalizma, ali i s uvjerenjem da će na kraju biti dokazana njegova nevinost', kaže Ramsey Clark, bivši ministar pravosuđa, pravnik poznat na međunarodnoj razini, a u SAD poznat po zastupanju u slučajevima za koje se vjeruje da su neobranjivi. On je ove jeseni vodio duge pregovore s 'bjeguncem' s Pala. A način obrane koji je rezultat tih pregovora, na papiru je gotovo jednak onome koji je smislio Kosta Čavoski, profesor prava iz Beograda. Način obrane izgleda kao trodijelna raketa. Na dnu se nalazi čovjek koji je topovima stvorio srpsku 'državu' na ruševinama Bosne i Hercegovine i drži da je njegov narod bio prisiljen uzeti oružje u ruke kako bi se obranio od agresije. A rat kao rat: smrt desetaka tisuća civila u koncentracijskim logorima bila je neizbježna. 'Zapovjednike bosanskih Srba na optuženičku klupu ne tjera međunarodno pravosuđe, nego politička volja velikih sila', kaže Ramsey Clark, a iz njegovih riječi daje se naslutiti da međunarodni sud u Haagu nije nepristran, nego je to oruđe u rukama Vijeća sigurnosti pa se zato može sumnjati u zakonitost rada tog suda. Je li Radovan Karadžić kriv? I tu je Radovan Karadžić pomrsio konce. U srpnju 1996. međunarodni sud u Haagu utvrđuje da je on od 1990. godine 'neosporni vođa bosanskih Srba', i da je, kao takav, 'od prvog trenutka sudjelovao u operacijama etničkog čišćenja'. Zato ga na sudu u Haagu smatraju 'osobno odgovornim za genocid', zajedno s generalom Mladićem. No, Karadžić je uvijek nijekao da je kršio ratno pravo i običaje, čak i da je imao bilo kakve planove takve vrste. Navodno je već skupio sve dokumente s uputama koje je davao svojim časnicima, a u njima im je 'govorio da poštuju međunarodne konvencije' na bojnom polju i u zauzetim selima. Bivši predsjednik tvrdi da mu je najteže bilo disciplinirati svoje časnike, kaže Ramsey Clark. Ta je argumentacija prilično rastezljiva. S dobrom ekipom odvjetnika, moglo bi se pokušati i u Haagu, jer opće je poznata stvar da su odnosi Ratka Mladića i Radovana Karadžića tijekom cijeloga rata bili vrlo napeti. A za razliku od Karadžića, Mladić je uvijek bio dobro došao kod gazde u Beogradu, kod Slobodana Miloševića. Stoga bivši vođa bosanskih Srba u Haagu namjerava reći da nije 'imao nadzora nad svojom vojskom' u vrijeme pokolja u Srebrenici, koju je Mladić zauzeo u srpnju 1995. A na velikim suđenjima poslije Drugog svjetskog rata već se pokazalo da je teško suditi civilnim dužnosnicima za zločine koje su počinili vojnici. A treći dio plana obrane, eventualno suđenje izumitelju 'etničkog čišćenja' mogao bi se jako oduljiti u proceduralnu bitku s dokazivanjima. Arhive republike srpske, za razliku od onih nacističke Njemačke, tek treba pronaći i dešifrirati, ako postoje. I možemo biti sigurni da će američki odvjetnici biti jako vješti s manevrima odgađanja", piše Jean-Jacques Mevel, dopisnik iz Washingtona. 200003 MET apr 98