ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Na temelju izvješća potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Mate Granića, Zastupnički je dom Hrvatskog državnog Sabora u četvrtak održao pojedinačnu raspravu zastupnika na temu "Hrvatska i njen
međunarodni položaj".
ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Na temelju izvješća potpredsjednika
Vlade i ministra vanjskih poslova Mate Granića, Zastupnički je dom
Hrvatskog državnog Sabora u četvrtak održao pojedinačnu raspravu
zastupnika na temu "Hrvatska i njen međunarodni položaj".#L#
Zdravko Tomac (SDP) ocijenio je da vanjskopolitički položaj
Hrvatske nije dobar, a u tom je kontekstu napomenuo da Hrvatska
međunarodnu zajednicu ne treba idealizirati, ali treba znati kako
ona nije neprijatelj Hrvatske već želi da Hrvatska bude stabilna i
demokratska zemlja. Hrvatska se treba suprotstaviti pritiscima
koji su od šireg značaja, a nisu u hrvatskom interesu, rekao je on i
naglasio da je Hrvatska odgovorna za budućnost BiH i Hrvata u toj
zemlji te je prigovorio Graniću da u izvješću ne govori o povratku
Hrvata u bosansku Posavinu i Banju Luku.
Zastupnik Nikola Obuljen (HDZ) ocijenio je Granićevo izvješće
"izbalansiranim" i pozvao na postizanje konsenzusa parlamentarnih
stranaka o vanjskoj politici koja bi promicala provedbu potpisanih
sporazuma, ali i "sačuvanje dostojanstva države i naroda" na način
da Hrvatska ne bude "u situaciji da joj se stalno nešto nameće."
Pritisci koji se vrše na Hrvatsku su "upozorenje da se ne provodi
potpisano", kazao je Božo Kovačević iz LS koji je ustvrdio da
Hrvatska ispunjava svoje obveze uvijek nakon pritisaka. On je
ocijenio da je Granić trebao odgovoriti na kritike glede Herceg-
Bosne koja, kako upozoravaju međunarodne institucije, još postoji,
te na kritike vezane uz zahtjeve EU-a za povlačenjem Prijedloga
ugovora o posebnim odnosima između RH i Federacije BiH. Ministrovo
izvješće, dodaje Kovačević, nije odgovorilo ni na zamjerke WTO-a o
dopuštanju šverca s Hercegovinom ni o govoru Predsjednika
Republike koji je često spominjan u vezi s međunarodnim položajem
Hrvatske. Na konsenzus oporbe oko bitnih pitanja vanjske politike
se ne može računati dok se oporbu ne pita što misli o toj politici,
zaključio je on.
Zahtjevi koji se postavljaju Hrvatskoj imaju u zadnje vrijeme
dimenziju "stvaranja pritiska radi djelovanja na unutarnje
političke prilike u Hrvatskoj s ciljem da se HDZ...dovede u
situaciju da traži rješenja koja bi bila prihvatljivija za
međunarodnu zajednicu na račun HDZ-a", ocijenio je Luka Bebić
(HDZ). On drži da Hrvatska treba ispunjavati one obveze koje je
usvojila bez pritiska, ali ne dozvoliti da se preko nje rješavaju
pitanja koja s Hrvatskom nemaju veze. Potrebno je postići konsenzus
o tome postoji li granica prihvaćanja neprincipijelnih pritisaka,
rekao je Bebić.
SDP-ova zastupnica Snježana Biga Friganović ocijenila je položaj
Hrvatske vrlo teškim, dodajući da će on, ako se nešto ne promijeni,
voditi izolaciji i političkoj i gospodarskoj blokadi. Ona
napominje da treba senzibilizirati javnost i izvršne vlasti prema
strateškim ciljevima ulaska u PHARE, EU, WTO, CEFTA-u, te
marginalizirati antieuropska stajališta u Hrvatskoj.
Dubravko Jelčić (HDZ) podržao je europsku orijentaciju Hrvatske,
ali uz uvjet da "ne izgubimo osjećaj dostojanstva." On je upozorio
da u svjetskoj politici vladaju dvostruka mjerila ocjenjujući da
međunarodna zajednica ne čini ništa za povratak Hrvata u BiH dok
traži povratak izbjeglih Srba u Hrvatsku.
"Priključenje u euroatlantske integracije je jedan od temeljnih
interesa Hrvatske, ali nije i jedini državno-nacionalni cilj" i
zbog tog interesa se ne mogu žrtvovati drugi ciljevi, ocijenio je
Vladimir Šeks (HDZ). "Hrvatska treba Europu, ali i Europi treba
Hrvatska" i to stabilna i sigurna, dodao je on. Šeks je pozvao na
konsenzus svih stranaka o vanjskoj politici, ali uz vođenje računa
o državnim ciljevima. On je također pozvao da se Hrvatska odredi
prema neutemeljenim pritiscima. Neutemeljnosti su, rekao je on, u
zahtjevima za promjenom izbornog zakona u svjetlu mogućih
prijevremenih izbora, u tvrdnjama da smo promjenom kaznenog zakona
ograničili slobodu govora, optužbama da ni jedan hrvatski Srbin
nije imenovan sucem u istočnoj Slavoniji. Šeks kaže da nema dokaza
da se zastrašuju mediji i da se ravnopravnost etničkih skupina
pogoršava.
Zastupnik Đuro Perica (HDZ) drži da položaj Hrvatske nije ni težak
niti katastrofalan, i napominje da stvaranju pritisaka vodi
činjenica da "mi sami, izjavama u inozemstvu, doprinosimo
stvaranju lažne slike o RH."
Jozo Radoš (HSLS) osvrnuo se na formulaciju u Granićevu izvješću u
kojoj se kaže da "preuzete obveze, sukladno državnoj politici,
treba provoditi". On je upitao kako se ocjenjuje kad je što
"sukladno" ocijenivši taj umetak "nepotrebnim jer nitko u Saboru
neće prihvatiti nešto što je protiv interesa Hrvatske", dok je
istovremeno "dobar dio pritisaka sukladan nacionalnim
interesima". Radoš drži da hrvatska politička scena danas nije
sposobna za konsenzuz, i da konsenzus bez podloge, odnosno bez
ravnopravnih osnova, nije ni potreban.
Milivoj Kujundžić (HDZ) je ocijenio da "Hrvatska ima problema zato
što je neželjeno novorođenče".
"Integracije nam trebaju ali do određene granice", rekao je Joško
Kontić iz HSLS-a. On je ocijenio da se konsenzus oko vanjske
politike ne može postići dok se ne pronađu zajednička stajališta
stranaka. "Kad treba vaditi kestenje iz vatre onda se traži
konsenzus", rekao je on.
"Drago mi je što je izvješće ministra Granića dobilo potporu kluba
zastupnika HDZ-a", rekao je Zlatko Kramarić (LS). On je,
istovremeno, upozorio da u Saboru treba jasno reći što Hrvatskoj
znači pristup međunarodnim organizacijama i upozorio, također, da
"potpisi obvezuju", te da "nas i danas pritišću zbog obveza
potpisanih još pri ulasku u Vijeće Europe". On je ocijenio kako se
sada traži konsenzus da bi se nastavila ista politika.
U izvješću ministra Granića dan je "sveobuhvatni osvrt i ocjena
aktivnosti RH u inozemstvu", ocijenio je Franjo Gregurić (HDZ)
dodajući da je Hrvatska na pragu europskih integracija u kojima i
treba biti u budućnosti. "Sada govorimo samo o brzini ulaska u
međunarodne integracije", dodao je on. Gregurić drži da hrvatska
vanjska politika nije ne-transparentna, već se samo mora
"prilagođavati trenutku". On je naglasio da se Hrvati iz BiH moraju
moći vratiti u BiH ako žele. On je ocijenio da je Hrvatska
kooperativna u provedbi Daytona dajući prijedloge o suradnji s BiH
koji su prihvatljivi za sve.
Zdravko Sančević (HDZ) upozorio je da se izbjegli i prognani neće
vraćati u dijelove BiH gdje će biti manjina, i ocijenio da je
međunarodna zajednica bila "kontradiktorna" te su stoga i
"konstante hrvatske vanjske politike bile prilagođene
promjenama."
Ivić Pašalić (HDZ) drži da bi bilo dobro da postoji konsenzus o
vanjskoj politici jer su unutarstranačkih sučeljavanja za nju
štetna. Glede pritisaka na Hrvatsku, on je ocijenio da se "preko
leđa Hrvatske prelamaju strateški interesi drugih zemalja kako bi
se poremetio politički život Hrvatske i destabilizirala postojeća
vlast." Strateški interesi inozemstva i Hrvatske nisu uvijek isti,
upozorava Pašalić, a globalnim se trendovima ponekad treba
suprotostaviti, kako je Hrvatska učinila 1990. kad je trend bio
očuvanje Jugoslavije. "I danas moramo čuvati svoje interese, a to
su demokratska država i riješiti probleme što su na putu, a to je
povratak Srba i pitanje medija", kazao je Pašalić. On je rekao da
Hrvatska želi biti izvan paketa daytonskih zemalja. Glede Daytona,
on je naglasio da ga treba provesti bez revizija i da je stabilnost
BiH u hrvatskom interesu. Pašalić je pozivanje na prijevremene
izbore ocijenio izravnim pozivom na destabilizaciju.
Jozo Marić, zastupnik dijaspore (BiH), izrazio je zadovoljstvo što
je u raspravi pokazana briga za Hrvate u BiH i naglasio da se oni
žele vratiti na svoja zemljišta. Sabor treba postići konsenzus o
važnosti opstanka Hrvata u BiH, drži on i dodaje da su zastupnici iz
BiH u hrvatskom Saboru kako bi djelovali u interesu i Hrvata iz BiH i
Hrvatske.
Marinko Filipović (HSS) upozorio je da se konsenzus traži kad je to
potrebno vlasti, te da se u Hrvatskoj mora prihvaćati kritika
međunarodne zajednice kao i kritike oporbe. Vlado Jurić (HSP) drži
da Granićevo izvješće nema čvrstinu koju je HSP očekivao te
naglašava da Europu treba demistificirati. On dodaje da Hrvatska
nije trebala potpisati sve što je potpisala.
Ivan Milas drži da je "situacija danas puno bolja no što je bila kad
je Sabor prvih godina raspravljao o vanjskoj politici."Treba
gospodarski jačati i pripremiti se za integracije, a ne ponašati se
kao da smo već članovi onoga što nismo", rekao je on.
Mato Arlović (SDP) istaknuo je da treba regulirati pitanja koja se
postavljaju kao uvjeti. Pitanja od interesa za Hrvatsku su
Podunavlje, povratak, Dayton kao i jačanje unutarnje demokracije,
napomenuo je on i dodao da su ta pitanja već regulirana Ustavom i da
se sada treba raspraviti o mogućnostima, timingu i načinu njihove
realizacije.
Nakon izlaganja ukupno 35 zastupnika, ministar Granić je raspravu o
njegovu izvješću i međunarodnom položaju Hrvatske ocijenio
korisnom, otvorenom i konstruktivnom te je posebno zahvalio "onima
koji su podržali konsenzus" oko određenog broja strateških
pitanja.
Granić je naglasio da i velike sile moraju usuglašavati svoje
političke i gospodarske interese i da im za to treba konsenzus. On
je ocijenio da oko Hrvatske postoji konsenzus da ona može u europske
integracije ići bržim koracima od svojih susjeda. Granić je također
upozorio da hrvatsko Podunavlje treba biti mjesto stjecanja
kredibiliteta.
Ministar, koji drži da u njegovu izvješću nema nejasnoća, napominje
također da zakone treba provoditi, premda neki potezi i nisu
popularni, no da će dobitak za državu biti ogroman.
Osvrćući se na pitanja vezana uz odnose Hrvatske i BiH, Granić je
kazao da je "Hrvatska najzaslužnija za postizanje washingtonskih
sporazuma, Splitske deklaracije, Daytona, uz važnu ulogu SAD-a".
On je naglasio da je važan cilj vratiti Hrvate u BiH i sačuvati
njihovu opstojnost, te da je HZHB transformirana u kantone i
Federaciju. U vezi s pitanjem povratka izbjeglica, Granić je rekao
da postoje mehanizmi povratka izbjeglica te da u tom pitanju treba
voditi računa i o međunarodnim konvencijama.
Hrvatska diplomacija prema SAD i Europi treba biti ofenzivna, ali
da se to postigne moraju postojati uvjeti, kazao je ministar.
Cijeli državni ustroj treba biti pripremljen za postizanje
strateških ciljeva, a to su EU i NATO, rekao je on. Nakon rata, mi
sada razgovaramo o stvarima koje možemo kontrolirati, dodao je
Granić.
"Vjerujem da Hrvatska ima jedan put, a to je europsko integriranje
kao čvrsto suverene države koja će znati štititi vlastite interese
i usuglašavati ih s međunarodnom zajednicom", zaključio je
Granić.
Granićevim izlaganjem rasprava o Hrvatskoj i njezinom međunarodnom
položaju je završena, a zastupnicima je iznesen prijedlog kluba
zastupnika HDZ-a da se u utorak održi sastanak predstavnika
zastupničkih klubova kako bi se usuglasio tekst deklaracije o
vanjskoj politici.
(Hina) vb mć
162343 MET apr 98