PRIVATIZACIJA I RESTRUKTURIRANJE JAVNIH PODUZEĆA

ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Privatizacija i restrukturiranje javnih poduzeća i trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, posebno HPT-a, HEP-a i Ine, bila je tema okrugloga stola na kojemu su predsjednici sindikata tih triju javnih poduzeća, predstavnici uprava i stručnjaci prvi put, kako je rečeno, zajednički raspravljali o tim pitanjima. Cilj razgovora je, kako je rečeno, spoznati stanje, uočiti teškoće i ispravno usmjeriti donošenje budućih odluka u privatizaciji javnih poduzeća. #L# Zakon o HPT-u, koji se još od 1995. upućuje u saborsku proceduru, a sada je u trećemu čitanju, "otvara vrata" ne samo privatizaciji HPT-a već i drugih javnih poduzeća, rekao je predsjednik Republičkoga sindikata HPT-a Jadranko Vehar. Napomenuvši da Svjetska trgovačka organizacija zahtijeva liberalizaciju telekomunikacijskoga tržišta, a prije toga razdvajanje pošte od telekomunikacija te nemonopolsko ponašanje jedne i druge tehnologije, Vehar je ocijenio da HPT na sadašnjemu stupnju ustroja i ulaganja u razvoj nije spreman udovoljiti zahtjevima bez većih socijalnih potresa. Iskustva u državama koje su olako i preko noći počele s tržišnim preoblikovanjem pošte i telekomunikacija izrazito su loša, kazao je Vehar, pripomenuvši kako se zbog toga, uz tehnološko zaostajanje, smanjio broj radnika i kakvoća usluga, a važna je postala jedino dobit. HPT, po Veharovoj ocjeni, nema prave razvojne strategije ni pošte ni telekomunikacija, jer ni država nema prave slike kako i koliko razvijati poštu, posebice telekomunikacije. Pripomenuo je da je pošta razvijala telekomunikaciju i u nju ulagala, pa bi, istaknuo je, bilo u redu da pošta bude i vlasnik telekomunikacija. Kako se o tomu ne razmišlja, smatra se da je preduvjet privatiziranja telekomunikacija odvajanje od pošte, dodao je Vehar. Zbog toga je, po njegovim riječima, u HPT-u već stvorena euforija bogatijih telekomunikacija i siromašne pošte, te se upitao jesu li realni planovi da radnici u pošti trebaju polagati pravo samo na poštanske, a radnici u telekomunikacijama na telekomunikacijske dionice. Dr. Vladimir Veselica u raspravi je ocijenio da hrvatski sustav "sve više sliči latinoameričkomu, u kojemu se na jednoj strani stvara stotinu bogatih obitelji, a na drugoj mase potpuno osiromašenih". Stopa nezaposlenosti je nadmašila 18 posto, velik broj radnika ne prima redovito plaću, a milijun i šesto tisuća ljudi, po njegovoj porocjeni, živi na egzistencijalnu minimumu. Zapitavši se čemu se žuriti u privatizaciju javnih poduzeća, Veselica je istaknuo da o privatizaciji trebaju odlučivati hrvatski radnici. U ime Inine Uprave govorio je Ivan Šerek, istaknuvši kako je u Ini pred završetkom izrade kvalitetne strategije restrukturiranja te da će u ljeto 1999. na tržište izići sa svojim dionicama. (Hina) bma db 161541 MET apr 98