TURISTIČKI BILTEN BR. 227

TURISTIČKI BILTEN telefon: 01/48-08-682 fax: 01/48-08-821 Zagreb, 16. travnja 1998. Sadržaj: 1. PREDVIĐEN VEĆI BROJ MAĐARSKIH TURISTA U HRVATSKOJ 2. PLITVIČKA JEZERA POSJETILO VIŠE OD DVIJE TISUĆE GOSTIJU 3. U ISTARSKOJ ŽUPANIJI: DOBRI TURISTIČKI REZULTATI 4. ZA USKRS NA KVARNERU OKO 14 TISUĆA TURISTA 5. DOBRA NAJAVA SEZONE NA PODRUČJU CRIKVENICE I N. VINODOLSKOG 6. U ZADRU TIJEKOM USKRSNIH BLAGDANA OKO 1000 GOSTIJU 7. 2000 TURISTA ZA USKRS U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI 8. NA MAKARSKOJ RIVIJERI ZA USKRS 800 GOSTIJU 9. GENERALTURIST SE OGRAĐUJE OD "DVOJNIKA" PHOENIX TOURSA 10. U MLINIMA OTVOREN OBNOVLJENI HOTEL ASTAREA 11. RAZVITAK HRVATSKIH OTOKA 12. IZ ROVINJSKE DARNE KARAKTERISTIČNA PIĆA 13. SANACIJA TVRTKE RASTOVAC IZ TISNOG 14. U KORČULANSKU LUKU UPLOVIO PUTNIČKI BROD "BERLIN" 15. HRVATSKI PLAKAT POBIJEDIO NA IZLOŽBI TURISTIČKIH PLAKATA 16. U HRVATSKOJ U PRVA DVA MJESECA '98. BORAVILO 191.484 TURISTA 17. TURISTIČKE DIONICE NA BURZAMA 18. PLOVIDBENI STAŽ NA BRODOVIMA POD STRANIM ZASTAVAMA 19. ODSADA SUSTAVNO UREĐENE SVE AKTIVNOSTI NA HRVATSKOM MORU 20. ISPITIVANJE KAKVOĆE MORA POČINJE 15. LIPNJA 21. IZNENADNI TROŠKOVI U PROIZVODNJI MODELA BOEING 737 22. TURIZAM U NICI 23. KAPITALIZACIJA PRIRODNIH ATRAKCIJA U GUINEA-BISSAU 24. NOVA ZRAČNA LUKA LUKA U HONG KONGU 25. HONG KONG: KONGRESNI CENTAR PUN SUPERLATIVA 26. ŠANGAJ - HONG KONG SLJEDEĆEG DESETLJEĆA 27. PUTOVANJA U GRADOVE - VLAKOVIMA VRLO VELIKIH BRZINA NAJAVLJUJEMO: SRI LANKA: JEFTINO ODREDIŠTE KOJE GAJI AMBICIOZNE PLANOVE PREDVIĐEN VEĆI BROJ MAĐARSKIH TURISTA U HRVATSKOJ Ove se godine može očekivati porast broja mađarskih turista u Hrvatskoj, pokazala je analiza turističke ponude i potražnje objavljena u Budimpešti. Turistički stručnjaci mađarskog glavnoga grada izradili su, naime, tu analizu uoči početka ovogodišnje turističke sezone, a nakon završetka najvećeg godišnjeg turističkog sajma "Utazas 98". Prema stručnim predviđanjima, ove će godine sve više Mađara putovati na odmor u inozemstvo i to prvenstveno u europske mediteranske zemlje. Među njima Hrvatska je u samom vrhu, zajedno s Grčkom, Španjolskom i Italijom. Hrvatskoj je glavna prednost blizina, zbog koje su turistički aranžmani za Jadran znatno jeftiniji od onih koji u sebi sadrže i cijenu povratne avionske karte. Primjerice za Grčku, u koju je vrlo naporno putovati automobilom, dok je od Budimepšte do Rijeke udaljenost samo 560 kilometara. Zanimljivost turističkog istraživanja, koje je prenio i najčitaniji dnevnik u Mađarskoj", je i ta što je naša zemlja uvrštena i među jeftinije turističke destinacije, zajedno sa Španjolskom. Italija, Turska i Cipar spadaju u skuplju kategoriju, a najskuplja su putovanja u daleke egzotične zemlje, koje sebi može priuštiti samo vrlo mali broj Mađara. Prema riječima Petra Horvatha, direktora turizma jedne od najvećih mađarskih agencija IBUSZ koja je ujedno i druga najstarija turistička agencija u Europi, sljedećih će sezona blizina postati još važniji čimbenik prilikom konačne odluke mađarskih turista, u izboru mjesta za odmor. Zato se opravdano može očekivati da će planiranih 130.000 mađarskih gostiju, planiranih ovog ljeta u Hrvatskoj, narednih godina biti povećana. Posebno ako autoceste od mađarske granice prema Rijeci bude napredovala tempom kao u zadnje vrijeme. PLITVIČKA JEZERA POSJETILO VIŠE OD DVIJE TISUĆE GOSTIJU Dobar posjet za uskrsne blagdane zabilježili su u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Donja i gornja jezera posjetilo je i razgledalo više od 2000 gostiju, a hoteli "Plitvice" i "Bellevue" ostvarili su 600 noćenja. U ISTARSKOJ ŽUPANIJI: DOBRI TURISTIČKI REZULTATI U Istarskoj su županiji tijekom uskrsnih blagdana, od 10. do 13. travnja, ostvarena 72.183 noćenja, od toga 67.000 noćenja stranih gostiju, što je 40 posto bolje nego lani, istaknuo je na sjednici Županijskoga poglavarstva u Puli pročelnik županijskoga Odjela za turizam Branko Curić. Najviše je noćenja ostvareno u Poreču, čak 16.000, Rovinju 12.500, Funtani 8000. Istarski turistički djelatnici zadovoljni su rezultatima, što je, ocijenio je Curić, plod dobre pripreme i jamstvo da će ovogodišnja turistička sezona biti uspješna. Članovi Poglavarstva prihvatili su program i nacrt odluke o privatizaciji 71 posto glavnice Trgovačkoga društva za projektiranje, izgradnju i održavanje hidrograđevnih objekata "Vodoprivrede" d.o.o. u Novigradu. Privatizacija će se, kako je istaknuo pročelnik županijskog Odjela za vodoprivredu Milan Antolović, provesti prodajom 50 posto glavnice svim zaposlenima i prije zaposlenima, 20 posto prijenosom bez naknade na "Hrvatske vode" i jedan posto prodajom na javnoj dražbi. Ostalih 29 posto ostaje u vlasništvu Istarske županije. Na sjednici je prihvaćen zaključak o financiranju sudjelovanja "Labin Art expressa" - društva za obavljanje kulturno-umjetničke djelatnosti - na svjetskoj izložbi EXPO '98. u Lisabonu. Iz tekuće pričuve županijskoga proračuna tomu će se društvu doznačiti 76.400 kuna, a ono će za uzvrat predstaviti Istru kao modernu, kulturnu regiju. Naime, "Labin Art express" je uz potporu Ministarstva kulture naknadno uvršten u hrvatski izbor za najveću ovogodišnju svjetsku priredbu. ZA USKRS NA KVARNERU OKO 14 TISUĆA TURISTA Za Uskrsne blagdane na Kvarnerskoj rivijeri odmaralo se oko 14 tisuća turista, uglavnom stranih, a najviše iz Austrije, Italije i Njemačke. Tradicionalno, najveći je promet ostvarila Opatijska rivijera, na kojoj je, u 20-ak otvorenih hotela, odsjelo oko pet tisuća turista. Dobar promet ostvarila su i turistička odredišta na Krku, Rabu i Lošinju, te Crikveničko-vinodolska rivijera, na kojoj je boravio i znatan broj domaćih gostiju. DOBRA NAJAVA SEZONE NA PODRUČJU CRIKVENICE I N. VINODOLSKOG Na području crikveničke i novljanske rivijere produženi uskrsni vikend provelo je 2300 hotelskih gostiju i barem još oko 3000 izletnika. U deset hotela, otvorenih ovih dana u Crikvenici, Selcu, Dramlju i Novom Vinodolskom, od inozemnih gostiju najviše ih je iz Austrije i Njemačke, zatim Italije i Mađarske, ali su polovicu cjelokupnog posjeta, ipak, činili gosti i izletnici iz naše zemlje. Prosuđujući prema uskrsnim blagdanima i turističkom posjetu, hotelijeri Crikvenice i Novog Vinodolskog očekuju dobru turističku predsezonu. Dobra provjera organiziranosti domaćina bili su i izleti kojima je veći broj turista, koji su boravili na crikveničkoj i novljanskoj rivijeri, posjetio i razgledao Nacionalni park Plitvička jezera. U ZADRU TIJEKOM USKRSNIH BLAGDANA OKO 1000 GOSTIJU Tijekom uskrsnih blagdana u Zadarskoj županiji je boravilo 1005 gostiju, od kojih 763 stranaca. Većina gostiju došla je u organiziranim skupinama, a najviše je bilo Nijemaca, Talijana i Austrijanaca. U ukupnom broju gostiju bilo je 159 nautičara. Zabilježen je i velik posjet izletnika u Nacionalnom parku Paklenica . U Turističkoj zajednici Zadarske županije taj rezultat drže iznimno uspješnim s obzirom da prošle godine u vrijeme Uskrsa nije bilo organiziranih dolazaka gostiju. DVIJE TISUĆE TURISTA ZA USKRS U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI Na području Splitsko-dalmatinske županije za uskrsne je blagdane boravilo otprilike dvije tisuće gostiju, podaci su Turističke zajednice te županije. Otok Hvar ugostio je u tom razdoblju 600 turista, većinom iz Italije i Austrije, trogirski hotel Medena imao je 300 gostiju, dok je na Braču bilo 200 gostiju, većinom Nijemaca. Na makarskoj je rivijeri, u Makarskoj i Brelima, boravilo je približno 400 gostiju. Veći broj gostiju očekuje se i za vrijeme održavanja teniskog turnira na području Splitsko-Dalmatinske županije. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji holding Hoteli Dubrovnik boravilo je dvije tisuće, a na otoku Korčuli 260 - većinom stranih gostiju. Prema nepotpunim podacima područje Zadarske županije, točnije turistička tvrtka Borik, otvorila je hotele za 300 gostiju, a podaci o eventualnim turistima na području šibenske županije nisu bili dostupni. NA MAKARSKOJ RIVIJERI ZA USKRS 800 GOSTIJU U hotelima na Makarskoj rivijeri za blagdane je boravilo 800 gostiju, od kojih je više do polovice stranih. U makarskom hotelu "Meteor" boravilo je više od 400 gostiju, u hotelu "Soline" u Brelima odmaralo se 150 turista, uglavnom stranih, a ostali su gosti bili smješteni u hotelima "Slavija" i "Hrvatska" u Baškoj Vodi, te "Biokovo" i "Biokovka" u Makarskoj. Hotelsko-turističko naselje Baško Polje prve je ovogodišnje goste ugostilo na Uskrsni ponedjeljak, a tučepski hoteli "Alga" i "Afrodita" prve će turiste primiti potkraj idućeg tjedna. GENERALTURIST SE OGRAĐUJE OD "DVOJNIKA" PHOENIX TOURSA Zbog niza neovlaštenih radnji vlasnika tvrtke Phoenix Tours U.K. Ltd. iz Velike Britanije, istodobno direktora putničke agencije Phoenix Tours Ltd. u vlasništvu zagrebačkog Generalturista, ta je agencija podignula kaznenu prijavu protiv njega. Kako je objavila Uprava Generalturista, on je krivotvorio financijsku dokumentaciju Generalturista, iskoristivši njihova sredstva za paralelnu registraciju vlastite tvrtke. Najave dolaska britanskih gostiju za ovogodišnju turističku sezonu, koje su dobili jadranski hotelijeri, zapravo su najave gostiju tvrtke Phoenix Tours UK Ltd., te Generalturist želi izvjestiti javnost da ne stoji iza tog programa, kao ni iza najava te tvrtke. Generalturist je upozorio hotelijere i ostale poslovne partnere na činjenice utvrđene u slučaju Phoenix Torusa Ltd., čime nastoji zaštititi interese poslovnih partnera, svoj ugled te spriječiti eventualne negativne posljedice za ugled hrvatskog turizma. U međuvremenu, u Generalturistu poduzimaju sve potrebne radnje kako bi tvrtku Phoenix Tours Ltd. i uložena sredstva zaštitili od daljnjih zloupotreba, te kako bi realizirao program za ovogodišnju turističku sezonu, rekla je predsjednica Uprave te agencije Maja Erceg. Nakon utvrđivanja konačnog stanja te nakon što ih ovlašteni britanski organi obavijeste o uvjetima daljnjeg rada tvrtke Phoenix Tours Ltd., Generalturist će pravodobno izvjestiti hrvatsku javnost. U MLINIMA OTVOREN OBNOVLJENI HOTEL ASTAREA Prigodnom svečanošću u Mlinima u Župi Dubrovačkoj otvoren je novoobnovljeni hotel Astarea. U obnovu toga najvažnijega turističkog objekta u Župi Dubrovačkoj uloženo je 21,450.000 njemačkih maraka, a novac je pribavljen kreditom Hypo banke iz Klagenfurta, uz jamstvo Dubrovačke banke (18,250.000 njemačkih maraka), te kreditom HBOR-a (3,200.000 njemačkih maraka), uz jamstvo hrvatske Vlade. Projekt rekonstrukcije, koja je obuhvatila 14.500 četvornih metara poslovnog prostora u tom hotelu i okoliš, izradila je dubrovačka tvrtka Alfaplan, a hotel ima 213 soba i četiri apartmana sa 440 postelja. Kako je prigodom otvorenja kazao direktor Hotelsko-turističkog poduzeća Župe Dubrovačke Stjepo Bego, tom je investicijom završena prva i najteža etapa u obnovi toga hotelskog poduzeća, koje će u ovoj sezoni s već obnovljenim objektima imati 750 postelja, a očekuje se turistički promet od 5,850.000 njemačkih maraka. RAZVITAK HRVATSKIH OTOKA Otočnu infrastrukturu Ministarstvo razvitka i obnove Republike Hrvatske ove će godine financirati sa 60 milijuna kuna, što je u skladu s Nacionalnim programom razvitka otoka, prihvaćenog u Hrvatskom državnom Saboru u veljači 1997. godine, podaci su Centra za razvitak otoka, koji djeluje pri tom Ministarstvu. Ove godine uložit će se 28,3 milijuna kuna u otoke u sastavu Splitsko-dalmatinske županije, od čega će se Hvar financirati sa 17,22 milijuna kuna, a Brač s 8,71 milijun kuna. U županiji Dubrovačko-neretvanskoj Korčula će dobiti 3,45 milijuna kuna, a izgradnju regionalnog vodovoda na otoku Pašmanu u Zadarskoj županiji Centar za razvitak otoka poduprijet će s tri milijuna kuna. Ostala sredstva utrošit će se u nastavak izgradnje infrastrukture na drugim otocima, a u Ministarstvu su istaknuli kako gotovo niti jedan projekt ne financiraju samostalno, već u suradnji s vlastima lokalne uprave i samouprave. Od 1995. do kraja 1997. godine u izgradnju otočne infrastrukture utrošeno je gotovo 87,7 milijuna kuna, od čega za održavanje i izgradnju cesta i putova na otocima otprilike 44,19 milijuna kuna. Ostala sredstva uložena su u popravke i održavanja luka i lučica, izgradnju kanalizacije i odvoz otpada, vodoopskrbu i brodske linije. Glavni ciljevi Nacionalnog programa razvitka otoka su održivi razvitak i društveno zadovoljavajuća naseljenost, ostanak sadašnjeg stanovništva na otocima uz povratak mlađeg radno aktivnog stanovništva. Izjednačavanje uvjeta otočnih ulaganja s uvjetima u kojima se ulaže na hrvatskom kopnu, raznovrsna struktura otočnog gospodarstva i polivalentnost otočnog domaćinstva, daljnji su ciljevi tog programa. Od 718 hrvatskih otoka, na 67 stalno i 15-tak povremeno naseljenih, trenutačno živi otprilike 110 tisuća stanovnika, koji s 389 hridi i 78 grebena čine 5,8 posto hrvatskog kopna. Otočna gospodarska struktura je krajnje siromašna, a poljoprivreda je zapuštena. Na otocima prevladava turizam te trgovina, brodarstvo i nešto industrije u kojoj su najzastupljenija remontna brodogradnja, prerada ribe, kamenarstvo i proizvodnja vinskih destilata. Udio otoka u gospodarstvu Hrvatske nikad nije premašivao pet do sedam posto, bez obzira o kojem se pokazatelju radilo, a udio u otočnim investicijama u '90-im godinama iznosio je otprilike dva posto. Zakonom o otocima, koji je u trenutačnoj pripremi, utvrdit će se integralno planiranje otočnog razvitka, poticajne mjere otočnom gospodarstvu, izuzeća i izmjene nekolicine postojećih zakona koji se tiču razvitka otoka, te državni programi kojima će se postupno izjednačiti otočni i kopneni infrastrukturni i suprastrukturni uvjeti. Time bi se udovoljilo zahtjevu iz članka 52. Ustava Republike Hrvatske, koji, među ostalim, određuje da more, morska obala i otoci "za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu". IZ ROVINJSKE DARNE KARAKTERISTIČNA PIĆA Rovinjska privatna tvrtka Darna, do nedavno u sastavu tvrtke Jadranturist, na godinu proizvede do 50.000 boca sa sadržajem jednog od deset vrsta pića; poput slatkih, gorkih i specijalnih likera, žestokih pića, u luksuznom pakovanju za poklone ili suvenire, objavljeno je iz te tvrtke. Trenutačno rade na pripremi komplet mini-pakiranja pića za potrebe turizma, tj. za minibarove u hotelskim sobama. Proizvodnja je do rata živjela od turizma, a u tvrtki vjeruju da će njegovim povratkom u Hrvatsku moći u potpunosti iskoristiti svoj proizvodni kapacitet, koji se može udvostručiti. Sama proizvodnja pića skuplja je od klasične industrijske, no zbog kvalitete pripreme i jedinstvenosti tih proizvoda, kupci su spremni više platiti za njih. Darnini proizvodi, čija receptura datira još iz 1925., u domaćoj se turističkoj ponudi, osim kao piće, mogu ponuditi i kao vrijedni suveniri, budući da se neki pakiraju u puhanim ukrasnim bocama i prepoznatljivim papirnatim oslikanim vrećicama. SANACIJA TVRTKE RASTOVAC IZ TISNOG Tvrtka za ugostiteljstvo i turizam Rastovac d.d. iz Tisnog, krajem 1997. godine bilježila je 1,54 milijuna kuna neizmirenih obveza, koje su nedavno reprogramirane sanacijskim mjerama Vlade Republike Hrvatske. Program sanacije te tvrtke uključuje, među ostalim, i odobrenje sredstava u visini 1,53 milijuna kuna iz Tekuće zalihe Državnog proračuna, kojima će Rastovac namiriti potraživanja svojih vjerovnika. Tako će Fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske biti podmirena dugovanja od 902,25 tisuća kuna, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje 156,59 tisuća kuna, dok će Turističkoj zajednici Tisnog, za neplaćenu lanjsku boravišnu pristojbu biti podmireno 127,8 tisuća kuna. Spomenutim će sredstvima Rastovac riješiti potraživanja i ostalih javnih tvrtki, kao i tvrtki u državnom vlasništvu, dok će se dug tvrtke prema Hrvatskoj gospodarskoj komori otpisati. Potraživanja od Ureda za prognanike i izbjeglice, ta je tvrtka već pokušala namiriti putem sudske tužbe, no rješenje je pronađeno na način da se dugovanja tog Ureda prema Rastovcu podmire iz potraživanja koje Ministarstvo gospodarstva - Ravnateljstvo za robne zalihe ima prema Rastovcu, a ta će tvrtka povući tužbu protiv spomenutog Ureda, odnosno predložiti sudsku nagodbu. Za obnovu objekata, obrtna sredstva i podmirenje dospjelih obveza po već odobrenim kreditima, Vlada RH je podržala prijedlog Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u suradnji s Jadranskom bankom iz Šibenika, za odobrenje novog kredita u visini od dva milijuna kuna. U svrhu upošljavanja, zajam će Rastovcu odobriti i Hrvatski zavod za zapošljavanje od 500 tisuća kuna. Poslovodstvo te turističke tvrtke planira nakon provedenih mjera sanacije u ovoj godini ostvariti bruto dobit od 1,03 milijuna kuna. Rast dobiti tvrtke trebao bi biti izražen u idućih pet godina. Tako 2003. godine Rastovac namjerava ostvariti 24,5 milijuna kuna ukupnog prihoda, dok bi bruto dobit, prema procjenama poslovodstva, iznosila 4,65 milijuna kuna. U KORČULANSKU LUKU UPLOVIO PUTNIČKI BROD "BERLIN" U korčulansku luku u utorak je prvi put ove godine uplovio putnički brod "Berlin" s tri stotine njemačkih turista. Za njih je agencija "Atlas" organizirala posjet kulturnim i povijesnim znamenitostima stare Korčule, a sunčano vrijeme omogućilo im je panoramsku šetnju i posjet još nekim mjestima na otoku Korčuli. Taj ploveći hotel ima kružne turističke plovidbe od Krfa do Venecije, a Korčula je jedina hrvatska luka u koju uplovljuje. Kako kažu u dubrovačkoj turističkoj agenciji "Jadroagentu", po najavama Korčulu bi do 3. listopada ove godine trebalo posjetiti 12 velikih brodova sa 60 uplovljenja, a grčki brod "The Azzur" svake nedjelje s ukupno 22 cjelodnevna posjeta. HRVATSKI PLAKAT POBIJEDIO NA IZLOŽBI TURISTIČKIH PLAKATA Plakat zagrebačke tvrtke World Trade Center pobjednik je međunarodne izložbe turističkih plakata "Expo 98" u Santiagu de Chileu. Autor pobjedničkog plakata je Boris Ljubičić, a autor fotografije Ivan Pervan. Žiri međunarodne izložbe turističkih plakata "Expo 98" proglasio je 6. travnja pobjednika - plakat tvrtke WTC iz Zagreba, koji je na toj svjetskoj izložbi predstavljao Hrvatsku, izvješteno je iz hrvatskoga Projektnog tima "Expo 98". Na izložbi je sudjelovalo 65 Svjetskih trgovinskih centara s po tri turistička plakata. Izložba će, nakon Santiaga, biti postavljena u glavnom gradu Urugvaja Montevideu, a zatim u New Yorku, sjedištu Udruženja svjetskih trgovinskih centara. U HRVATSKOJ U PRVA DVA MJESECA '98. BORAVILO 191.484 TURISTA U Hrvatskoj je u prva dva mjeseca ove godine boravilo 191.484 turista, jedan posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stranaca je bilo 67.262 ili sedam posto manje. Ostvareno je 566.214 noćenja, odnosno dva posto više. Inozemni su turisti zabilježili 200.314 noćenja, tri posto više. Najviše su dolazaka ostvarili Talijani, i to 13.511 ili 18 posto više. Potom građani Bosne i Hercegovine - 9023 ili također 18 posto više te Nijemci - 7791, tri posto manje. Građani Bosne i Hercegovine zabilježili su 35.942 noćenja, što je 55 posto više nego lani. Talijani su ostvarili 31.741 noćenje, 18 posto više, a Slovenci 24.815 noćenja ili pet posto više. TURISTIČKE DIONICE NA BURZAMA Tjedni promet na Varaždinskom tržištu vrijednosnica. br. dionica cijena/kn %promjena promet/kn cijene 1. Plava laguna 851 -0,47 85.955 2. Arenaturist 100 5,26 35.825 3. Istraturist 54 1,89 28.490 4. Hotel Intercontinental 155 14,81 16.585 5. Jadran hoteli 235 -6,00 15.741 6. Jadranturist 80 -11,11 10.600 Tjedni promet na Zagrebačkoj burzi: br. dionica cijena/kn %promjena promet/kn cijene 1. Plava laguna 850 -1,73 324.961 2. Jadranturist 85 7,59 134.080 3. Arenaturist 100 3,09 63.798 4. Istraturist 53 0,00 61.810 5. Sunčani Hvar 29 7,41 5.800 PLOVIDBENI STAŽ NA BRODOVIMA POD STRANIM ZASTAVAMA Lučke kapetanije primile su obavijest Ministarstva prometa, pomorstva i veza s uputama za priznanje plovidbenog staža hrvatskim pomorcima koji plove na brodovima pod zastavom Singapura, Cayman Islanda, SAD-a i Bahama. Hrvatski pomorci koji plove na brodovima tih zemalja za priznanje plovidbenog staža u Hrvatskoj, za što su nadležne lučke kapetanije, bilo da se radi o dobivanju ovlaštenja ili stjecanju prava na bescarinski uvoz robe, moraju obvezno imati iskrcajnu listu (Certificate of Discharge) potvrđenu od zapovjednika broda i s pečatom broda, a na singapurskim brodovima i od Maritime and Port Autohority of Singapore, s upisanim podacima o obavljenom plovidbenom stažu na brodu. Iskrcajna lista mora sadržavati i podatke o zvanju koje je pomorac obnašao na brodu. Za brodove pod bahamskom zastavom traži se i ugovor o zaposlenju na brodu (Grew argeement). Pomorci koji plove na brodovima SAD-a moraju imati i potvrdu o zaposlenju na brodu (Letter of employment), koju kao i iskrcajnu listu, mora ovjeriti ovlaštena osoba Obalne straže SAD-a (United states Coast guard). Hrvatski pomorci plove i na brodovima pod drugim zastavama. Najviše ih je na brodovima hrvatskih brodara koji plove pod zastavama Cipra, Malte, Paname, Liberije i Sv. Vincent and Grenadini. Zasad se za njih ne traže posebni uvjeti za priznanje plovidbenoga staža. ODSADA SUSTAVNO UREĐENE SVE AKTIVNOSTI NA HRVATSKOM MORU Vlada Republike Hrvatske prihvatila je konačni prijedlog Zakona o hidrografskoj djelatnosti kojim se sustavno uređuju znanstveno- istraživačke i druge aktivnosti na hrvatskom moru i podmorju. Zakonom se Državni hidrografski institut (HHI) preustrojava u javnu ustanovu, koja će se jednim dijelom financirati iz državnog proračuna, a drugim iz naknade od korisnika podataka, te ostalih prihoda pravnih osoba koje će moći obavljati hidrografsku djelatnost. U obrazloženju zakona ističe se da je postojeća zakonska regulativa bila nedostatna za uređenje hidrografske djelatnosti. Naime, ta djelatnost obuhvaća hidrografska istraživanja mora, morskog dna i podmorja hrvatskog dijela Jadrana, objavljivanje službenih pomorskih navigacijskih karata i priručnika od iznimnog značenja za Republiku Hrvatsku, te sve segmente gospodarstva vezane uz more i podmorje, a posebno za Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Ministarstvo obrane, Hrvatsku ratnu mornaricu i nautički turizam. U dosadašnjoj praksi, stoji u obrazloženju, uočeno je da brojne ekipe istraživača raznih profila, (domaćih i stranih), kao i potencijalnih investitora krstare prostorom hrvatskog dijela Jadrana, istražuju more i podmorje i prikupljaju podatke, a da normativno nije reguliran njihov status i odgovornost prema RH. Uočeno je, također, da su u hrvatske teritorijalne vode strani brodovi uplovljivali i istraživali, pozivajući se na odredbu o prolasku broda kroz određeno područje, iako se zapravo radilo o kompleksnim mjerenjima koja se ne smiju niti u jednoj zemlji obavljati bez nazočnosti njezinog legitimnog predstavnika. ISPITIVANJE KAKVOĆE MORA POČINJE 15. LIPNJA Program stalnog praćenja sanitarne kakvoće mora za kupanje u obalno-otočnom prostoru hrvatskog Jadrana Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša (DUZPO) i ove će godine, kao i lani, početi 15. lipnja. Lani je ispitivanje obavljeno u suradnji sa zavodima za javno zdravstvo jadranskih županija i Odjelom za zaštitu Jadrana, na uzorcima mora s 831 točke - plaže. No, kako je učestalost prikupljanja uzoraka bila u pojedinim županijama manja od 10 puta, usporedbom rezultata ispitivanja u sedam županija nije se dobila stvarna slika stanja mora. Radi jedinstvenog unošenja i prikazivanja rezultata tog programa, nedavno je promovirana jedinstvena programska aplikacija "DUZPO- kakvoća mora". Aplikacija će, osim za promidžbu turističke ponude jadranske obale i morskog okoliša, poslužiti i za jedinstveni informatički sustav zaštite okoliša RH. Istoga će dana početi i dodatni program ispitivanja sanitarne kakvoće mora Vlade RH, koji provode Odjel za zaštitu Jadrana i zavodi za javno zdravstvo jadranskih županija. Programom je i ove godine obuhvaćeno, kao i lani, 20 odabranih plaža uzduž jadranske obale i otoka, na kojima će se kakvoća mora ispitivati s ukupno 20 uzoraka sa svake plaže. IZNENADNI TROŠKOVI U PROIZVODNJI MODELA BOEING 737 Problemi nastali pri proizvodnji novog modela zrakoplova Boeing 737 prisilit će istoimenu korporaciju da iz bruto dobiti, realizirane u prvom ovogodišnjem tromjesečju, izdvoji otprilike 350 milijuna američkih dolara za program tehničkog dotjerivanja zrakoplova, priopćeno je iz sjedišta Boeinga u Sjedinjenim Državama. Tijekom tehničkih testiranja zrakoplova nametnula se potreba za određenim izmjenama. To je rezultiralo povećanjem tvrtkinih troškova, poglavito zbog prekovremenog rada. Najnoviji će se trošak pridodati na 700 milijuna dolara koje je tvrtka već izdvojila za istu namjenu u prvih devet lanjskih mjeseci. Promjene prodajnog modela novog zrakoplova te niže cijene, spustile su procjene Boeingova poslovodstva glede visine prihoda za prvih 400 jedinica. TURIZAM U NICI ŽIVOT U PLAVOM - BAIE DES ANGES Još u 19 stoljeću, Baie des Anges u Nici, bila je najpopularnije mjesto za odmor britanskih turista, ruskih aristokrata i europskih bogataša koji su se "skitali" duž njenih plaža te odsjedali u luksuznim hotelima. Sada, u zimi to je idealno mjesto za udisanje svježeg zraka promatrajući Mediteran u njegovim raznolikim sjenama plave boje - od tirkizne do kobaltne. U proljeće, posjetitelji mogu promatrati rane kupače, dok u ljeto, u sjeni brajdi i sami mogu zaroniti u dubinu ili objedovati u restoranima na plaži. Na stazama za šetnju koraci se ponekad znaju ubrzati u ritmu džogera i rolera ili pak, kada se događa njihov poznati "International Triathlon" i "Semi-Marathon". Ove će se godine na Baie des Anges održati i biciklistička "Giro" utrka. A kada padne noć, najuzbudljivije postaje na šetalištu Promenadi. Ovoga ljeta noću će nuditi čitavo bogatstvo sadržaja: koncerte u paviljonu, nastupe džez bendova, swing i salsu, vatromete... NICE AT THE TOP Luka u Nici - Villefranche dočekala je lani 180 tisuća turista. Nica, naime, posjeduje prednosti najpopularnijih krstarenja širom svijeta. Tako se čak i sve više američkih turista odlučuje isprobati šarm Mediterana - plavo more, sunce, prekrasne krajolike i spomenike povijesne baštine... Nica-Villefranche zapravo je idealna za prijatna jutra s prepoznatljivom gurmanskom hranom i neizmjernim izborima putovanja. Najznačajnije tamošnje turističke kompanije uključuju spisak njihovih najboljih prijevoznika. I još više, infrastruktura luke, međunarodni aerodrom i odličan izbor hotela čine Nicu središtem turizma. KAPITALIZACIJA PRIRODNIH ATRAKCIJA U GUINEA-BISSAU Turističke vlasti iz male zapadno-afričke države Guinea-Bissau molile su pomoć Svjetske turističke organizacije (WTO) za formuliranje turističkog strategijskog plana kako bi unaprijedile prirodne atrakcije svoje države. Predstavnici WTO-a istaknuli da Guinea-Bissau ima odlične potencijale za zaprimanje puno više posjetitelja ukoliko bi vlada dala turizmu visoki prioritet. Naime, plaže, eko-turizam i safari, glavne su atrakcije Guinea- Bissau. Tu je i arhipelag Bijagos sa svojim djevičanskim šumama i ljudima koji njeguju tradicionalni stil života. Preostali dio zemlje pak, posjeduje zamamne plaže i safari parkove, koji privlače ljude širom svijeta da dođu u lov divljih veprova. NOVA ZRAČNA LUKA LUKA U HONG KONGU Šestog lipnja 1998. otvorit će se nova hongkoška zračna luka Chek Lap Kok, čiji je projektant 61-godišnji britanski arhitekt Sir Norman Foster. Zračna luka je sagrađena na istoimenom otoku, koji je za tu svrhu proširen navoženjem velikih količina zemlje. Putnički terminal (dug 1,3 km) i njegova bočna krila podsjećaju na pticu u letu. Zgrada terminala s 490.000 četvornih metara glavna je atrakcija nove luke. Ogromni prozori omogućuju dolazak prirodnog svjetka u prozračnu zgradu, a umjetnim osvjetljenjem upravlja elektronika koja kad je premračno pali rasvjetu, a gasi je kad je proirodno svjetlo dovoljno. Krov i zidovi zračne luke su bijele boje, pa nekog možda podsjećaju i na oblak. Chek Lap Kok će u pogonu biti 24 sata dnevno. Za početak imat će jednu pistu, ali će se s vremenom izgraditi i druga. Kapacitet zračne luke je 35 milijuna putnika godišnje, a neobično mnogo mjesta omogućuje rad 288 check-in šaltera. Putnici se zgradom kreću uz pomoć beskonačnih traka. Glavna zgrada ima osam katova, od kojih su tri otvorena za javnost. Ogromne dimenzije terminala omogućuju postavljanje blagih kosina na nekoliko mjesta na terminalu, tako da od izlaska iz taksija pa do ulaska u zrakoplov putnik može stići, a da ne pređe ni jednu jedinu stepenicu. Od ulaska u zgradu pa do ulaska u zrakoplov trebalo bi biti dovoljno svega 30 minuta. Mnogi su gosti spremni u ovakvom zdanju spremni provesti više vremena, pa im na raspolaganju stoje razne trgovine i brojni restorani. Sama zračna luka ima 38 pristajališnih mjesta za zrakoplove, no taj se broj može kasnije povećati. Tu je još 27 stajališta na pred- području i 13 mjesta za teretne zrakoplove. Da bi se omogućio brz prelaz granice, putovnice se kontroliraju na 100 šaltera, što je svjetski rekord. Na prtljagu se ne bi smjelo čekati više od 15 minuta. Odmah pored terminala nalazi se robni centar, Regal Airport Hotel s 1000 soba i sjedište Cathay Pacifica s prvoklasnim hotelom, namijenjenom isključivo posadama linijskih letova. Zračna luka će, ako se ubroje i privatna ulaganja u određene zgrade, stajati otprilike devet milijardi USD. HONG KONG: KONGRESNI CENTAR PUN SUPERLATIVA Ispred banaka i hotela niknuo je novi kongresni centar Hong Konga, koji svojim izgledom podsjeća na Sydneysku operu. Hong Kong je 1980-ih godina postao važan kongresni i sajmeni centar, zbog čega se pristupilo gradnji sajmenog kompleksa, čija je prva etapa otvorena 1988. godine. No, kako je vrlo brzo taj centar postao premalen, grad je planiranje proširenja prepustio arhitektima Wong & Ouyang iz Hong konga i Skidmore, Owings & Merrill iz Chicaga. Novogradnja Hong Kong Convention and Exhibition Centre (HKCEC) stajat će oko milijardu SFR. Prva etapa sajmenog centra obuhvaća 93.000 kvadratnih metara, a novogradnja daje daljih 155.000 izgrađenih kvadratnih metara. Gigantska školjka obuhvaća pet fleksibilno odijeljivih dvorana ukupne površine 46.000 kvadratnih metara, dva foajea, dva kazališta i 52 različitih prostora namijenejnih održavanju seminara. Spektakularni Grand Hall istodobno može primiti 1900 osoba (i omogućiti im simultano prevođenje), a u koncertnoj dvorani ima 3800 stolica. Ostakljeni foaje (predvorje) nudi prelijep pogled na more i grad. Pod istim krovom radi cijeli niz ugostiteljskih lokala s ukupno 1.600 mjesta, a tijekom velikih sajmova u različitim se kuhinjama dnevno može spremiti do 40.000 obroka. Hong Kong godišnje očekuje 10 milijuna posjetitelja, od kojih 30 posto poslovnih. U njemu se godišnje održi oko 2.000 različitih priredbi, od velikih sajmova preko kongresa pa sve do manjih sastanaka i banketa. Usprkos gospodarskoj krizi, HKCEC je ove godine dobro bukiran. ŠANGAJ - HONG KONG SLJEDEĆEG DESETLJEĆA S 14 milijuna stanovnika Šangaj je najveći kineski grad. I nije preko noći postao poznat, već se od ranije smatrao gradom opozicije i avangarde. Ali je do sada živio u sjeni Hong Konga i Pekinga. Danas svoj položaj gradi na tri osnova: zrakoplovstvu, brodarstvu i informacijskom tehnologijom. I uz veliku inflaciju, Šangaj bilježi vrlo brz privredan rast - 30 posto godišnje. Privredna kriza koja je potresala Aziju zaobišla je Kinu te Kinezi i dalje očekuju privredni porast (oko 10 posto). Nasuprot Puxia (Zapadni šangaj), nalazi se Pudong, posebna poslovna zona u kojoj svoja sjedišta im više od 300 tvrtki iz 30 zemalja (između kojih su Roche, Credit Suisse, Panasonic ili IBM). Ulagači uglavnom dolaze iz azijskih zemalja, dok Europa još nije svjesna šangajskog potencijala, bar tako misle tamošnje vlasti. Pudong je pravo utjelovljenje kineskog ovaranja prema zapadu i predstavlja šangajsku "lokomotivu". U High-Tech četvrti radi milijun ljudi. Pudong je prije svega i arhitektoski spektakl. Najmodernije staklene i mramorne palače projektirali su poznati arhitekti iz Japana, Vel. Britanije, Francuske i Italije. Šangajske vlasti u svom gradu vide ne samo privredni već i turistički potencijal. Do sada su najvažnija tržišta bila Japan, SAD i Južna Koreja, no Šangaj bi mogao postati i centar domaćeg turizma - kojeg bi posjećivali (domaći) gosti iz provincije željni osjetiti dah velegrada. Dao Shuming, direktor Turističke uprave, je izjavio da bi od Šangaja željeli stvoriti turistički centar na Pacifiku. Do 2000. godine u Šangaju očekuju 20 milijuna turista godišnje (sadašnja razina je šest milijuna turista godišnje), koji bi trebali donijeti prihod od dvije milijarde USD. Što to turiste čega u Šangaju? Prvo, tu su raskošne kuće iz 20-ih i 30-ih godina ovog stoljeća, sagrađene uz pristanište. Na njih se nastavlja jedna od najvažnijih trgovačkih ulica, Nanjing Lu, u kojoj je poznati Peace Hotel. Tu je i idilični Yu Yuan vrt, u kom se na dva hektara površine nalaze humci, mala jezera i 30 paviljona. Sa svojih 9.000 gradilišta Šangaj gradi novo lice. Priprema se i za očekivanu turističku invaziju. Pored 118 već postojećih hotela (od kojih je sedam s pet zvjezdica, a 14 s četiri), u gradnji se nalazi čak 60 hotela. Uz takve planove potrebna je i nova međunarodna zračna luka - koja će biti završena u listopadu 1999. godine i čiji će kapacitet biti 20 milijuna putnika godišnje. To je tek prva etapa. Kad zračna luka bude izgrađena u potpunosti (s četiri piste), njen će kapacitet biti 70 milijuna putnika godišnje. Ipak vrijedi napomenuti da je Šangaj još daleko da postane turitički magnet kao što su to Hong Kong ili Peking. Šangaj nema ni raskošnih avenija niti velegradski ambijent Hong Konga. Od stranih jezika njegovi stanovnici razumiju jedino engleski. Cijene su pristojne, a u prometu vlada potpun kaos. Na šangajskim ulicama danas ima 500.000 automobila i još barem toliko bicikla i motocikla, a do 2000. godine se očekuje dvostruko više vozila. Šangajem vozi jedna jedina linija podzemne željeznice. Glede kulturnih znamenitosti, Šangaj znatno zaostaje za Pekingom. Znamenitosti se mogu nabrojati na prste jedne ruke, a veći dio domaćeg stanovništva živi u siromaštvu. PUTOVANJA U GRADOVE - VLAKOVIMA VRLO VELIKIH BRZINA Kad se prije desetak godina govorilo o putovanjima u gradove, podrazumijevalo se da se putuje zrakoplovom. To se u međuvremenu promijenilo. Glavni razlog tome su razvoj ugodnih, brzih vlakova i specijalizirane agencije koje svoju ponudu temelje na upravo takvim vlakovima. Švicarske željeznice (SBB) su u temelj svog poslovanaj stavile razvoj i podupiranje putovanja u gradove najmodernijim vlakovima te su zajedno s Railtour Suisse razvile "Absolute Rail", jednostruko strukturiran proizvod, koji omogućuje putovanje najmodernijim europskim vlakovima, kao što su Cisalpino, ICE, TGV, CityNightLine, hotelski vlak Talgo i Canaletto, koji pružaju jedan poseban ugođaj. Cjelokupna ponuda prikazana je u prospektu istog naziva, "Absolute Rail". U okviru takvih putovanja nalaze se i noćenja u odgovarajućim hotelima - s naravno četiri i pet zvjezdica. Devet kompozicija Absolute Rail-partnera TGV, čija "Ligne de Coeur" povezuje Zürich, Aarau, Bern i Neuenburg s Dijonom i Parizom, nalazi se u fazi velikog moderniziranja. Do jeseni 1999. svi vlakovi GIE TGV trebali bi biti pobojani u sivoplavu boju iz koje bi se isticala crvena uzdužna crta. Prošle je godine Ligne de Coeur koristilo 1,2 milijuna putnika, ili četiri posto više nego 1996. Nova linija Zürich-Pariz, uvedena krajem rujna prošle godine, pokazuje dobre rezultate. U Zürichu svaki dan u prosjeku TGV-ov vlak ulazi 120 putnika. Najviše putnika ima između petka i ponedjeljka. U GIE se nadaju da će ove godine ovim vlakom putovati još više putnika, a najveći porast se očekuje na liniji za Dijon. Sedam Cisalpino vlakova dnevno, iz Züricha, Berna/Basela kao i Ženeve za Milano, razlog je pravom boom-u švicarskih gostiju u ovu metropolu gornje Italije. Od 1. ožujka jutarnji Cisalpino Milano- Zürich nastavlja do Stuttgarta, što znači da se na liniji nalaze još dva švicarska mjesta Bülach i Schaffhausen. Još je značajnije da će se s jesenskim redom vožnje na Cisalpino nastaviti druge linije koje će ga povezati s Firenzom i Venecijom. Do Firenze će nastaviti Gotthardova linija, a za Veneciju se uvodi vlak iz Ženeve. Ovim proširenjima putnicima dostupni postaju Bolonja, Padova i Verona. Trenos Talgo Trans-Pirenos vlakovi pripadaju novoj generaciji noćnih vlakova. U hotelu-vlaku "Pau Casals", koji prometuje između Züricha i Barcelone, u "Gran Clase" i u prvoj klasi nalaze se odjeljci (kupei) s jednim ili dva kreveta, dok se u turističkoj klasi vlaka nalaze odjeljci s po četiri kreveta. Onima koji žele proći jeftinije u "Pau Casals" na raspolaganju stoje "Sleepereti", rasklopivi naslonjači. Jelo i piće nude se u restoranu i baru. Njemačke željeznice u projekt "Absolute Rail" uključene su s Intercity-Express ICE. "Bijela munja iz Njemačke" ističe se modernim dizajnom i tehničkim savršenstvom. U prostranom, ugodno namještenom vagonu udobni naslonjači jamče potpuno novi doživljaj putovanja. Svako sjedalo ima audio-priključak preko kojeg se mogu čuti tri radijska programa i tri interna programa. U svakom vagonu 1. i 2. klase postoje i sjedala s video-ekranima, koja se mogu rezervirati bez ikakvog doplaćivanja. Gladnim putnicima na raspolaganju stoje bistro i restoran, a poslovnim putnicima je u vagonu broj 9 uređen i konferencijski prostor. Canaletto je moderna Intercity-kompozicija kojoj između ostalog pripadaju vagon-restoran i Panorama-vagon. Prometuje prema Veneciji, a dokaz da omiljen pokazuje brojka od 185.000 putnika koji su prošle godine iz Švicarske putovali za Italiju. CityNightLine (već samo ime govori da se radi o vlakovima koji prometuju noću) za 1997. godinu objavljuje pozitivne razultate. U "špicama" ovi su vlakovi prevozili i 2000 putnika dnevno. Apsolutni pobjednik je vlak za Berlin. I dok porast broja putnika u potpunosti zadovoljava, financijski rezultati nisu tako dobri. Popunjenost kreveta u 1997. porasla je na 66 posto (s 52 posto u 1996.), a naslonjača na 51 posto (sa 48 posto). Promet je porastao za dva posto na 48,5 milijuna SFR. Iako CNL u 1997. godini nije zabilježio negativni rezultat, očekuje se da će upravo u 1998. prvi puta ostvariti pozitivne rezultate. U susret ljetnoj sezoni 1998, lagano su povećane cijene u kategorijama Economy 4 i Ruhesessel (naslonjač), no istodobno je poboljšana usluga. Cijene jednokrevetnih i dvokrevetnih kabina u Economy i Deluxe kategoriji, koje su mijenjane u prosincu, ostaju iste. Povoljnija tzv. "Mid-week-Tarif", tj. popust od 20 posto koji se ostvaruje za putovanje koje se bukira dva tjedna unaprijed i koje se odvija između ponedjeljka i srijede, a koja je uvedena u lipnju prošle godine, nije dala očekivane rezultate - nije privukla očekivani broj putnika. Novost je povećan broj kreveta u kategoriji Economy 4. Slijedeća novost su tzv. Peak-tarife; u danima visoke potražnje vrijede nešto više cijene. Primjer: krevet u kategoriji Economy Double u danu s visokom potražnjom stoji 228 umjesto 217 SFR. Peak- dani (dani visoke potražnje) su Uskrs, 30.4., 3.5., polasci 20., 23. i 24.5., Duhovi, Tijelovo, Božić/Nova Godina. ****** Turistički bilten Hine Uređuje: Sanja Plješa 161503 MET apr 98