BEČ, 15. travnja, (Hina/APA) - Rezultati znanstvene analize, koju je izradio austrijski Institut za društvena istraživanja Paul Lazarsfeld i objavio u srijedu u Beču, pokazali su da društvo SR Jugoslavije "unatoč višegodišnjem
građanskom ratu i zbivanjima zadnjih nekoliko godina ipak nije posve izbačeno iz procesa transformacije", iako se ekonomski razvoj u SRJ "prikazuje u ljepšem svjetlu" no što bi to gospodarski pokazatelji dopustili.
BEČ, 15. travnja, (Hina/APA) - Rezultati znanstvene analize, koju
je izradio austrijski Institut za društvena istraživanja Paul
Lazarsfeld i objavio u srijedu u Beču, pokazali su da društvo SR
Jugoslavije "unatoč višegodišnjem građanskom ratu i zbivanjima
zadnjih nekoliko godina ipak nije posve izbačeno iz procesa
transformacije", iako se ekonomski razvoj u SRJ "prikazuje u
ljepšem svjetlu" no što bi to gospodarski pokazatelji
dopustili.#L#
Prihvatljivost gospodarskog i političkog procesa transformacije u
Jugoslaviji ispod je istočnoeuropskog prosjeka i pokazuje slične
vrijednosti kao u Bugarskoj i Rumunjskoj, zaključak je znanstvenog
voditelja studije Christana Haerpfera koji je obradio podatke
dobivene iz više od tisuću pojedinačnih interviewa. Ovo je prva
studija o Jugoslaviji koju je institut proveo u okviru svog
programa "Barometar novih demokracija". Svrha programa je
istraživanje i praćenje odnosa stanovništva prema demokraciji i
tržišnoj privredi od 1991. u Sloveniji, Hrvatskoj, Češkoj,
Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Ukrajini i
Bjelorusiji.
U Jugoslaviji više od polovine stanovništva (52%) pozitivno
ocjenjuje socijalistički politički sustav, dok se 1996. godine,
kako se navodi u studiji, u istočnoj Europi u prosjeku manje od 43
posto ispitanika pozitivno izjašnjavalo o tom uređenju. Aktualni
politički sustav 54 posto Jugoslavena odbija, dok je u drugim
istočnoeuropskim zemljama u prosjeku samo 27 posto protiv aktualne
političke situacije. Jedna trećina Jugoslavena se izjašnjava za
"jakog predsjednika" i istovremeno uklanjanje parlamenta i izbora,
a 29 posto stanovnika istočne Europe to odbija. U Jugoslaviji je 52
posto stanovništva protiv uklanjanja parlamenta i stranačkog
sustava.
Najveće povjerenje stanovništva u Jugoslaviji uživa crkva, 49
posto, potom građansko društvo i vojska. Za pristup Europskoj uniji
izjasnilo se 85 posto stanovništva, očekujući kroz to poboljšanje
gospodarskog stanja. Svega 44 posto očekuje poboljšanje političkog
sistema do 2002., dok je u drugim zemljama u tranziciji broj bitno
viši - 68 posto.
Studija pokazuje da prema starom sustavu socijalističke planske
privrede pozitivan stav ima 74 posto Srba i Crnogoraca. Tu
"nostalgiju" Haerpfer ne tumači kao želju za povratkom na stare
strukture nego prioritetno kao posljedicu činjenice da čak dvije
trećine ukupnog jugoslavenskog gospodarstva pokazuje negativne
rezultate.
Stanovnici Slovenije pokazuju bitno jače prihvaćanje demokracije i
tržišne privrede nego u Jugoslaviji i u istoj su skupini s Poljskom
i Češkom. Mađari, Slovaci i Česi skeptični su prema svom privrednom
razvoju. Najlošiji podaci ove komparativne studije, iz 1996.,
vidljivi su u Bjelorusiji i Ukrajini. Za Kosovo, u okviru studije o
Jugoslavije, nisu predočeni nikakvi podaci.
(Hina) lm sd
151855 MET apr 98