SARAJEVO, 15. travnja (Hina-Ranko Mavrak) - Zahtjev koji je banjolučkim gradskim vlastima poslao visoki predstavnik za provedbu daytonskog sporazuma Carlos Westendorp da bez odgode dopuste obnovu džamije Ferhadije, najpoznatijeg
spomenika kulture koji je taj grad imao, ponovno je uzburkao strasti i na bošnjačkoj i na srpskoj strani i izazvao rat priopćenjima i komentarima. Televizija bosanskih Srba objavila je u ponedjeljak navečer priopćenje koje je izdao ured banjolučkog gradonačelnika Đorđa Umičevića u kojemu je on odbio Westendorpov zahtjev za obnovom poznate džamije.
SARAJEVO, 15. travnja (Hina-Ranko Mavrak) - Zahtjev koji je
banjolučkim gradskim vlastima poslao visoki predstavnik za
provedbu daytonskog sporazuma Carlos Westendorp da bez odgode
dopuste obnovu džamije Ferhadije, najpoznatijeg spomenika kulture
koji je taj grad imao, ponovno je uzburkao strasti i na bošnjačkoj i
na srpskoj strani i izazvao rat priopćenjima i komentarima.
Televizija bosanskih Srba objavila je u ponedjeljak navečer
priopćenje koje je izdao ured banjolučkog gradonačelnika Đorđa
Umičevića u kojemu je on odbio Westendorpov zahtjev za obnovom
poznate džamije.#L#
Umičević je u uzvratnom pismu visokom predstavniku da se "od
srpskog naroda ne može tražiti da obnavlja uspomene na najcrnje
dane ropstva". "Obnovu Ferhadije srpski narod doživo bi kao
najcrnje poniženje, a ono bi povrijedilo i stare rane te bi izazvalo
dalekosežne posljedice", piše Umičević, inače do prošlogodišnjih
općinskih izbora član gotovo nepoznate Srpske stranke Krajine i
Posavine. Za njega najpoznatija banjolučka džamija "spomenik je
okrutne turske okupacije".
Westendorp je u pismu, koje je 8. travnja poslao premijeru srpskog
entiteta Miloradu Dodiku i Umičeviću, zatražio obnovu džamije koju
je kao svoju zadužbinu 1579. izgradio Ferhad-paša Sokolović, po
kojemu je i dobila ime.
Ferhadija je bila pod zaštitom UNESCO-a i kao takva proglašena je
kulturnim spomenikom nulte kategorije. Ona je najprije minirana 5.
svibnja 1993., a njezini temelji i svi ostaci potpuno su uništeni i
razneseni 15. prosinca iste godine. Rušenje Ferhadije bilo je
uvodom u sličan obračun sa svim ostalim banjolučkim džamijama na
čijim temeljima danas raste trava. Podsjetivši na te činjenice,
Westendorp je vlasti srpskog entiteta upozorio da je Islamska
zajednica BiH već osigurala novac za obnovu Ferhadije te da ima
nacrte za njezinu rekonstrukciju. Umičević je, međutim, visokom
predstavniku prenio ocjenu da Ferhadija "nije nacionalni spomenik
Bošnjaka" jer se oni "ne mogu smatrati potomcima turskih velikaša
koji su vladali Bosnom", a u znak nečega što bi trebalo biti dobra
volja ponudio je izgradnju nove džamije na lokaciji koju je nazvao
prikladnijom.
Nekoliko koraka dalje otišao je Predrag Lazarević, Umičevićev
stranački šef. On je na konferenciji za novinstvo, održanoj tim
povodom, izjavio da je Westendorpov zahtjev "u najmanju ruku
preuranjen" te je istaknuo kako je još više iznenađen jer na tome
inzistira banjolučki muftija Ibrahim efendija Haliliović.
Lazarević smatra da je krajnja drskost to što se Halilović usudio
tražiti obnovu Ferhadije - nazvavši je vjerskim objektom iz doba
turske okupacije - "prije nego je kleknuo i zatražio oprost od Srba
za zločine koje su nad njima počinili Muslimani tijekom Drugog
svjetskog rata". Lazarević je izjavio kako je uvjeren da su
Ferhadiju, baš kao i druge džamije u Banjoj Luci, porušili sami
Muslimani. Takvu tezu tijekom rata podgrijavala je službena
promidžba s Pala iako su malobrojni svjedoci bili u prilici
potvrditi da je miniranje, baš kao i uklanjanje ruševina, obavljeno
vrlo stručno i uz velike količine eksploziva kojega je tada imala
samo vojska bosanskih Srba.
Nakon takvih ocjena oglasio se i Rijaset Islamske zajednice u BiH,
odnosno reis Mustafa efendija Cerić. U priopćenju, koje je tim
povodom jučer objavljeno u Sarajevu, ističe se kako su svi
argumenti protiv obnove Ferhadije, koje su iznijele banjolučke
vlasti, ujedno i najbolji dokaz o motivima za njezino rušenje.
Rijaset Islamske zajednice ističe da će to biti dodatni dokazni
materijal za proces koji se povodom rušenja džamija očekuje pred
Domom za ljudska prava BiH i kojega ta organizacija pokreće protiv
vlasti Republike Srpske.
Iako izravno pozvan da se angažira na obnovi Ferhadije, premijer
Dodik za sada se o tome nije javno očitovao. Jedinu njegovu izjavu
danu tim povodom bilježi banjolučki dvotjednik "Reporter". "Svijet
će inzistirati na ponovnoj izgradnji Ferhadije. Nemamo manevarskog
prostora i morat ćemo dati dozvolu za gradnju. To je, međutim, stvar
lokalnih vlasti u Banjoj Luci", izjavio je, po istom izvoru, Dodik.
"Reporter" također tvrdi da na upit o tome želi li ponovo vidjeti
Ferhadiju na starom mjestu, većina Banjolučana naprosto odmahuje
rukom. Ideja o svojevrsnoj gesti dobre volje koja bi se pokazala
kroz obnovu barem po jednog porušenog vjerskog objekta u različitim
dijelovima BiH, prije dva mjeseca spomenuta na skupu
bosanskohercegovačkih vjerskih poglavara. Vladika dabrobosanski
Nikolaj s tim u vezi je rekao kako nisu važne crkve niti džamije ako
se prije toga ne priredi duhovna obnova vjernika.
Glasnogovornica Westendorpova ureda Aisling Burne potvrdila je
jučer kako je Umičevićev odgovor primljen. Protuodgovor još nije
poslan, ali Burneova nije ostavila mjesta dvojbi da bi visoki
predstavnik mogao odustati od zahtjeva za obnovom Ferhadije.
(Hina) rm vkn
151235 MET apr 98