ZAGREB, 15. travnja (Hina) - Otočnu infrastrukturu Ministarstvo razvitka i obnove Republike Hrvatske ove će godine financirati sa 60 milijuna kuna, što je u skladu s Nacionalnim programom razvitka otoka, prihvaćenog u Hrvatskom
državnom Saboru u veljači 1997. godine, podaci su Centra za razvitak otoka, koji djeluje pri tom Ministarstvu.
ZAGREB, 15. travnja (Hina) - Otočnu infrastrukturu Ministarstvo
razvitka i obnove Republike Hrvatske ove će godine financirati sa
60 milijuna kuna, što je u skladu s Nacionalnim programom razvitka
otoka, prihvaćenog u Hrvatskom državnom Saboru u veljači 1997.
godine, podaci su Centra za razvitak otoka, koji djeluje pri tom
Ministarstvu.#L#
Ove godine uložit će se 28,3 milijuna kuna u otoke u sastavu
Splitsko-dalmatinske županije, od čega će se Hvar financirati sa
17,22 milijuna kuna, a Brač s 8,71 milijun kuna. U županiji
Dubrovačko-neretvanskoj Korčula će dobiti 3,45 milijuna kuna, a
izgradnju regionalnog vodovoda na otoku Pašmanu u Zadarskoj
županiji Centar za razvitak otoka poduprijet će s tri milijuna
kuna. Ostala sredstva utrošit će se u nastavak izgradnje
infrastrukture na drugim otocima, a u Ministarstvu su istaknuli
kako gotovo niti jedan projekt ne financiraju samostalno, već u
suradnji s vlastima lokalne uprave i samouprave.
Od 1995. do kraja 1997. godine u izgradnju otočne infrastrukture
utrošeno je gotovo 87,7 milijuna kuna, od čega za održavanje i
izgradnju cesta i putova na otocima otprilike 44,19 milijuna kuna.
Ostala sredstva uložena su u popravke i održavanja luka i lučica,
izgradnju kanalizacije i odvoz otpada, vodoopskrbu i brodske
linije.
Glavni ciljevi Nacionalnog programa razvitka otoka su održivi
razvitak i društveno zadovoljavajuća naseljenost, ostanak
sadašnjeg stanovništva na otocima uz povratak mlađeg radno
aktivnog stanovništva. Izjednačavanje uvjeta otočnih ulaganja s
uvjetima u kojima se ulaže na hrvatskom kopnu, raznovrsna struktura
otočnog gospodarstva i polivalentnost otočnog domaćinstva,
daljnji su ciljevi tog programa.
Od 718 hrvatskih otoka, na 67 stalno i 15-tak povremeno naseljenih,
trenutačno živi otprilike 110 tisuća stanovnika, koji s 389 hridi i
78 grebena čine 5,8 posto hrvatskog kopna. Otočna gospodarska
struktura je krajnje siromašna, a poljoprivreda je zapuštena. Na
otocima prevladava turizam te trgovina, brodarstvo i nešto
industrije u kojoj su najzastupljenija remontna brodogradnja,
prerada ribe, kamenarstvo i proizvodnja vinskih destilata. Udio
otoka u gospodarstvu Hrvatske nikad nije premašivao pet do sedam
posto, bez obzira o kojem se pokazatelju radilo, a udio u otočnim
investicijama u '90-im godinama iznosio je otprilike dva posto.
Zakonom o otocima, koji je u trenutačnoj pripremi, utvrdit će se
integralno planiranje otočnog razvitka, poticajne mjere otočnom
gospodarstvu, izuzeća i izmjene nekolicine postojećih zakona koji
se tiču razvitka otoka, te državni programi kojima će se postupno
izjednačiti otočni i kopneni infrastrukturni i suprastrukturni
uvjeti. Time bi se udovoljilo zahtjevu iz članka 52. Ustava
Republike Hrvatske, koji, među ostalim, određuje da more, morska
obala i otoci "za koje je zakonom određeno da su od interesa za
Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu".
(Hina) gg splj
151042 MET apr 98