NJEMAČKA 14. IV. SZ: MEĐUNARODNA KONKURENCIJA ZAHVATILA I PODRUČJE BIH

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 14. IV. 1998. Birokratske prepreke u procesu pružanja pomoći Bosni Realizacija svakog projekta obnove u Bosni pretpostavlja raspisivanje međunarodnog natječaja kako bi sva poduzeća u EU imala jednake izglede za dodjelu posla, naglašava Christiane Schloetzer. "Iznenada su se stvari počele brzo odvijati: nova vlada u Banjoj Luci bila je tek izabrana, a novac iz europskih blagajna, namijenjen plaćama dužnosnika i policajaca u republici srpskoj, već je potekao potokom. Bruxelles podupire novo, umjereno čelništvo republike srpske; napokon, europske države - u prvom redu Njemačka - žele se što prije riješiti Bosanaca koji su kod njih našli utočište. Većina izbjeglica, koja još nije spakirala svoje kovčege jer dosad nije bila poželjna u svojim bivšim boravištima, potječe pak upravo s područja republike srpske. Obnova u čitavoj Bosni ubrzana je, Europska unija, često kritizirana zbog svoje birokracije, upravo razvija nove vrline djelotvornosti, ali stvari napreduju još vrlo sporo. Europska unija upravo je odobrila oko stotinu milijuna ecuja (200 milijuna njemačkih maraka) za projekte obnove u 1998. godini. Godine 1997. EU je financijska sredstva za obnovu odobrila tek u rujnu - te realizacija većinom nije mogla započeti zbog dolaska zime. Christian Schwarz-Schilling, bivši CDU-ov ministar, a danas posrednik između sukobljenih političkih strana u Bosni, žestoko se ljuti zbog toga: 'Ne bude li se prije kraja godine moglo početi s gradnjom, novac će ponovo propasti'. Nakon što su sredstva odobrena u travnju, novi projekti mogli bi ovaj put započeti bar sredinom godine. To je ostvareno tek uz snažan pritisak. G. 1997. doznačeno je samo 15 posto odobrenih financijskih sredstava EU, ljutili su se nedavno zastupnici u Europskoj skupštini nakon posjeta Bosni. Doduše, bilo je puno teškoća i u samoj zemlji, ali bruxelleska birokracija dodatno jako pogoršava stanje, istaknuli su oni. Primjerice, sve projekte u vrijednosti više od dva milijuna ecuja morao je odobriti upravni odbor svih 15 članica EU. Ta je donja granica preniska, kritizirao je njemački zastupnik u Europskoj skupštini Konrad Schwaiger (CDU) nakon posjeta Sarajevu u veljači ove godine. Povjerenik njemačke vlade za povratak bosanskih izbjeglica Dietmar Schlee također je ustrajao na novoj donjoj granici. Ubuduće će kroz čitav upravni mlin EU morati proći samo projekti vrjedniji od 5 milijuna ecuja, ističu u Schleeovu uredu. Dobri poznavatelji prilika poput Schwarz-Schillinga i šefa humanitarne organizacije Cap Anamur Ruperta Neudecka znaju gdje se nalazi izvor blokade u Bruxellesu. Realizacija svakog projekta - uključujući obnovu škola i uklanjanje mina - pretpostavlja raspisivanje međunarodnoga natječaja kako bi poduzeća svih članica EU imala jednake šanse za sudjelovanje u obnovi; dokumenti moraju biti prevedeni na razne jezike. Stoga se papiri prebacuju s jedne sjednice na drugu, potom se tema odgađa i ponovno prebacuje s jedne adrese na drugu. 'To prebacivanje brzo proguta šest ili osam tjedana', ističe Schwarz-Schilling. Neudeck je zaključio da će predugo čekati na financijsku pomoć EU za svoj 'Program tisuću krovova'. Njegova je organizacija izdvojila tri milijuna za jednostavan koncept: materijal se nabavlja na samom terenu, tko u roku od četiri tjedna ne započne s gradnjom i ne završi je za tri mjeseca, organizacija mu oduzima materijal. Taj je koncept zabilježio uspjeh u 930 slučajeva: krovovi su dovršeni. Neudeck je skupljao pisma iz Bruxellesa s utisnutom standardnom rečenicom 'Ovo nije odobrenje financijskih sredstava'. 'Takva su pravila shvatljiva u normalnim okolnostima, ali ne i u procesu obnove za vrijeme primirja', ističe Schwarz-Schilling. No, njemački političari i dužnosnici sjećaju se također da su 'sve vlade bile nazočne' prilikom utvrđivanja smjernica za pružanje pomoći Bosni. Svi su željeli igrati na sigurno, novac se nije smio slijevati u tamne kanale. Pritom su rupe tako temeljito začepljene da je dotok novca gotovo prekinut. Europska unija odobrila je za obnovu Bosne ukupno 1,13 milijardi maraka. Njemački udio u toj svoti iznosi oko 30 posto: 341 milijun. 204 milijuna od te svote nisu dostavljena u Bosnu do kraja 1997. Taj zaključak proizlazi iz računice njemačkog ministarstva vanjskih poslova u Bonnu. Ministar obrane Volker Ruehe, ministar za razvoj Carl-Dieter Spranger i šef frakcije CDU Wolfgang Schaeuble nedavno su žestoko kritizirali odnos bruxelleske birokracije prema Bosni. U to su vrijeme u Bruxellesu već napravljeni prvi koraci na putu prema ozbiljnoj promjeni. Snažna kritika motivirana je i unutarnjopolitičkim razlozima. Naime, u travnju ove godine istječe dopuštenje boravka za mnoge bosanske izbjeglice. U svibnju će sudionici konferencije njemačkog saveznog i pokrajinskih ministara unutrašnjih poslova ponovno ustvrditi da sve izbjeglice neće preko noći ponovno imati u Bosni krov nad glavom", zaključuje Christine Schloetzer. 142055 MET apr 98