ZAGREB, 8. travnja (Hina) - U ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj plin danas sudjeluje s nešto manje od trećine, što znači da ga se troši približno tri milijarde prostornih metara godišnje. Uz nisku razinu potrošnje, Hrvatska se,
kažu u Ini, susreće s nepovoljnim odnosom domaćih i uvoznih energenata, tendencijom daljnjeg rasta uvoza, te vrlo neujednačenom energetskom razvijenošću pojedinih dijelova zemlje.
ZAGREB, 8. travnja (Hina) - U ukupnoj potrošnji energije u
Hrvatskoj plin danas sudjeluje s nešto manje od trećine, što znači
da ga se troši približno tri milijarde prostornih metara godišnje.
Uz nisku razinu potrošnje, Hrvatska se, kažu u Ini, susreće s
nepovoljnim odnosom domaćih i uvoznih energenata, tendencijom
daljnjeg rasta uvoza, te vrlo neujednačenom energetskom
razvijenošću pojedinih dijelova zemlje.#L#
Hrvatska ima posebice nerazvijenu plinsku infrastrukturu obalnog
područja, ističu u Ini. Dalmacija s otprilike četvrtinom ukupnog
broja stanovnika troši 19,6 posto ukupno potrošene energije.
Krajnji potrošači, prema analizi koju je napravio Naftaplin,
koriste plin samo dva posto.
Plinofikacija Dalmacije moguća je realizacijom dvaju scenarija.
Prema prvom, tzv. jadranskom, plin bi se, najvjerojatnije
talijanski, podmorskim putem dopremao do Zadra i Šibenika. Kopneni
smjer predviđa izgradnju magistralnih plinovoda od Vrbovskog do
Splita, što bi značilo i vezu sa srednjoeuropskom plinovodnom
mrežom.
Na taj bi se način plinom opskrbilo gotovo 60 posto dalmatinskog
područja, a na nju bi se moglo priključiti 180 tisuća krajnjih
potrošača, što bi bio i donji prag ekonomske isplativosti cijelog
projekta.
Plinofikacija Dalmacije otvorila bi i mogućnost izgradnje
termoelektrana na plin, što bi značilo strateški zaokret u
proizvodnji električne energije.
Danas se u Hrvatskoj plinom iz domaćih izvora podmiruje 70 posto
svih potreba za plinom, no prognoze govore da bi do 2010. godine
udio domaćeg plina mogao pasti ispod razine od 30 posto.
Lani potpisani ugovor Ine s talijanskom naftom grupacijom ENI
omogućit će opskrbu Hrvatske s dodatnih tri milijarde prostornih
metara godišnje, kao i mogućnost gradnje plinovoda Ravenna-Pula-
Karlovac.
Tim 130 kilometara dugim cjevovodom, koji bi dijelom bio podmorski,
a dijelom kopneni, riješila bi se plinofikacija Istre, Rijeke i
Gorskog kotara, dok bi se njegovim protezanjem do Karlovca,
zatvorio plinski prsten kroz Hrvatsku.
Uz vlastitu proizvodnju plina, koja danas doseže 1,5 milijardi
prostornih metara, te oko milijardu prostornih metara uvezenog
plina, Hrvatska bi uskoro mogla raspolagati s 5,5 milijardi tog
energenta godišnje, što bi, ocjenjuju u Ini, bilo dovoljno za
četrdesetogodišnji energetski razvoj Hrvatske.
(Hina) js vl
081148 MET apr 98