AUST. 7. IV. DIE PRESSE: IZBJEGLICE NEĆE GLASATI NA SLJEDEĆIM OPĆINSKIM IZBORIMA U BIHďiWś/

IZBORIMA U BIHďiWś AUSTRIJA DIE PRESSE 7. IV. 1998. Srebrenica: nitko se ne želi nastaniti na masovnim grobnicama Norbert Mappes-Niediek drži da će blokada rada skupštine u Kreševu, Prozoru i Srebrenici biti uspješna bude li potrajala do sljedećih općinskih izbora na kojima izbjeglice neće moći glasati. "Između gomila plastičnih boca i istrulog kućnog otpada parkirana su dva američka tenka. Vojnici čitaju stripove i poziraju mjesnoj mladeži koja im se divi. Gore, u brežuljkastoj Srebrenici, na trgu pred domom kulture stoji tridesetak starijih muškaraca i čeka. Općinska skupština trebala je održati prvu sjednicu - sa srpskim ali i s muslimanskim zastupnicima koji su trebali doputovati iz Sarajeva. Termin je ponovo otkazan. Više od pola godine nakon općinskih izbora Srebrenica još nema novu gradsku vladu. Srebrenica, nekoć velika općina s 37 tisuća stanovnika, bila je u srpnju 1995. poprište najvećeg ratnog zločina u Europi od 1945. g. Taj gradić koji je za vrijeme rata bio muslimanska enklava i zaštićena zona Ujedinjenih naroda, napale su postrojbe srpskog generala Ratka Mladića. Žene i djeca utovareni su u autobuse i poslani u Tuzlu. Muškarci su okupljeni na jednom brdu odakle su poslani na marš. Srpski vojnici u pratnji neprestance su dijelove goleme povorke odvodili u šumu i ubijali - sve dok nisu ubijeni gotovo svi muškarci. Na taj je način vjerojatno ubijeno više od 4000 nenaoružanih ljudi. Kasnije su u prazne kuće uselile srpske izbjeglice iz Sarajeva. Čini se da bi Srebrenica sljedećih tjedana ipak mogla dobiti gradsku vladu. No, u lijepu gradsku vijećnicu iz austro-ugarskog doba neće smjeti ući predstavnici preživjelih Muslimana već međunarodni upravitelj. Visokom predstavniku u Sarajevu, Španjolcu Carlosu Westendorpu, očigledno je pukao film. Blokadom svakog pozitivnog pomaka posebno se ističe srpska strana. Na općinskim izborima, održanim u rujnu prošle godine, prognani Muslimani dobili su većinu glasova: osvojili su 25, a Srbi koji danas čine jedine stanovnike gradića 20 mjesta u općinskoj skupštini. Prije rata Muslimani su činili tri četvrtine, a Srbi četvrtinu stanovništva Srebrenice. Ni Srbi ni Muslimani ne mogu danas ni zamisliti pomirenje koje bi Srebrenicu ponovo pretvorilo u miješani grad. Na putu u ured Momčila Cvjetinovića, smješten u krilu uništene zgrade gdje radi njegova mjesna radiopostaja, posjetitelj prolazi kroz uništeno stubište i zatvorena staklena vrata bez stakla. 34- godišnji urednik radiopostaje jedan je od 20 srpskih zastupnika u novoj općinskoj skupštini. Cvjetinović objašnjava zašto muslimanskim zastupnicima nije, nažalost, bio dopušten dolazak u grad na konstitutivnu sjednicu skupštine. Naime, mjerodavni 'arbitar' Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) odlučio je da na toj sjednici ne smije biti otpjevana himna republike srpske niti smije biti istaknuta njezina zastava, iako je Srebrenica njezin sastavni dio, tumači Cvjetinović, dodajući da se republika srpska uopće ne spominje ni u tekstu svečane prisege. Što je najvažnije, općinska skupština donosit će svoje odluke apsolutnom a ne dvotrećinskom većinom kao što je htjela srpska strana, naglašava on. To znači da Srbi mogu biti nadglasani. Cvjetinović strahuje da će Srbi koji ovdje žive morati pobjeći, ne mareći za uvjeravanja OESS-a da se tako nešto neće dogoditi. Ljubazni mladi muškarac jedan je od najradikalnijih Srba u Srebrenici. Član je Karadžićeve stranke, a za vrijeme rata boravio je u 'oslobođenom dijelu' općine, ušavši potom u Srebrenicu s pobjedničkom Mladićevom vojskom. Podrijetlom je iz Srebrenice te je prije rata bio pripadnik srpske manjine. Većina ostalih Srba koji danas žive u Srebrenici nisu odani tom gradiću: i sami su žrtve, a ono što se u Srebrenici dogodilo obilježava njihove živote poput kletve. 'Za nas ovdje nema budućnosti', govori rezignirano starac koji čeka pred domom kulture. On je podrijetlom iz danas muslimanskog Bugojna; Srebrenica je već šesta postaja u njegovu bijegu. U usporedbi sa susjednim mjestima u koja su se također uselile srpske izbjeglice iz Sarajeva, Srebrenica se doima posebno opustošeno. Nitko se ne želi naseliti na masovnim grobnicama. Čak i mjesna predsjednica 'radikala', ekstremističke stranke Vojislava Šešelja, želi se vratiti u Sarajevo. No, Cvjetinoviću su njegovi sunarodnjaci potrebni da zauzmu kuće Muslimana i spriječe njihov povratak. Međunarodni posrednici u Sarajevu ne žele više trpjeti politiku blokade. Gotovo sva 132 rezultata općinskih izbora uspješno su provedeni u djelo; četiri velike općine u muslimansko-hrvatskoj federaciji dobile su čak ponovno srpsku većinu u općinskim skupštinama bez prethodnih velikih trzavica. Blokada je prisutna u samo tri mjesta u čitavoj Bosni: u Kreševu i Prozoru Hrvati sprječavaju ulazak muslimanskih zastupnika u skupštinu dok u Srebrenici to isto čine Srbi. Uspiju li održati blokadu još godinu i pol dana, pobijedit će. Naime, na sljedećim općinskim izborima, sazvanima u rujnu 1999., izbjeglice više neće moći glasati, a onaj tko se do tada ne uspije vratiti, vjerojatno neće dobiti još jednu priliku. Međunarodni upravitelj za Srebrenicu morao bi se zbog nedostatka vlastite izvršne vlasti boriti s golemim problemima, smatra Sarajevo; srpske vlasti blokirale bi njegov rad svim raspoloživim sredstvima. Usprkos tome, on mora prevladati, napominje Sarajevo" na kraju reportaže Norberta Mappesa-Niedieka. 080200 MET apr 98