Š. 7.IV NZZ: KATOLIČKO DOBROTVORNO UDRUŽENJE JEDAN JE OD NOSILACA ALB. NAC. OSJEĆAJA ďiWś/out/conf/fmt/SEQNO.save

OSJEĆAJA ďiWś/out/conf/fmt/SEQNO.save ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 7. IV. 1998. "Majka Terezija" kao prepoznatljiv simbol na Kosovu Novinar ističe da je katolička crkva važan čimbenik društvenog života na Kosovu. "Nije lako naći tu adresu u starom dijelu Prištine. Odvojene od širokih bulevara suvremenog središta, neke su uske ulice preživjele opći plan u znaku socijalističke izgradnje. Njima se još uvijek provlači miris orijenta: brojni prolaznici, lijevo i desno trgovine i kiosci. Neki stariji ljudi nose tradicionalnu odjeću: žene nose marame na glavama i široke ogrtače, a muškarci okrugle kape. Nema pločica s natpisima ulica ni kućnih brojeva, pa se posjetitelj mora raspitivati. Skupina momaka pripovijeda uz povelike teškoće da se ovdje govori albanski te da ne razumiju srpski. Muškarac srednje dobi odgovara švicarskom novinaru na lošem francuskom; nekada je radio u Wallisu. Kod prve džamije skreće se lijevo, a kod druge nastavlja ravno u usku, nepopločenu uličicu. Tamo se nalazi ured 'Humanitarnog i dobrotvornog udruženja majke Terezije'. Zaštitnica siromašnih danas je vjerojatno najpoznatija Albanka. Njezino je ime na Kosovu preraslo u prepoznatljivi simbol značajne humanitarne organizacije. Udruženje majke Terezije preuzelo je u osnovi čitav sustav socijalnog i zdravstvenog osiguranja albanskog stanovništva na Kosovu. Brojke su goleme. Udruženje ima 44 centra i 632 podcentra u gradovima i selima i ukupno 7000 dragovoljnih suradnika u čitavoj pokrajini. Trenutačno više od 30 tisuća obitelji - 200 tisuća osoba - redovito dobiva humanitarnu pomoć u obliku brašna, tjestenine, ulja, soli, sapuna, sredstava za pranje i rabljene odjeće. Humanitarna pomoć potječe iz priloga inozemnih humanitarnih organizacija; učinkoviti sustav raspodjele i nepropusna kontrola jamče da će humanitarna pomoć brzo dospjeti iz središnjeg skladišta do ljudi kojima je potrebna. Potpredsjednik Jak Mita priopćuje da su istraživanjima od kuće do kuće registrirani svi siromašni koji su potom, ovisno o životnom standardu, podijeljeni na dvije kategorije. Doduše, prilozi trenutačno ne dostaju za potrebite već samo za kategoriju sasvim siromašnih u koju spadaju i starci, invalidi i djeca ispod 6 godina. Zapravo bi redovitu pomoć po Mitinim tvrdnjama trebalo dobivati dvostruko više ljudi - 60 tisuća obitelji, odnosno 400 tisuća ljudi. Osim toga, postoji i 80 ambulanata; g. 1996. tamo je medicinski zbrinuto 740 tisuća pacijenata, prosječno 2700 dnevno. Već godinu dana u Prištini postoji i posebno rodilište gdje je dosad registrirano 3200 poroda. Mita tvrdi da mnoge Albanke zaziru od poroda u državnim bolnicama jer strahuju od lošeg tretmana budući da je zabilježen velik broj slučajeva mrtvorođene djece. Osim toga, u državnim bolnicama treba u većini slučajeva plaćati visoko mito. U ustanovama Udruženja majke Terezije njega i lijekovi uistinu su besplatni: 400 liječnika i 600 medicinskih sestara rade bez naknade, a materijal i lijekovi dolaze iz dragovoljnih priloga. Budući da ne treba isplaćivati plaće ni materijal, Udruženje majke Terezije nema proračun ni financijsku računicu. Usprkos tome, ono je vjerojatno najvažnija i najdjelotvornija takozvana paralelna institucija kosovskih Albanaca. Njegove aktivnosti zahvaćaju velike dijelove stanovništva i udruženje je očito vrlo omiljeno među svima. Nije slučajno osnovano baš 1990. - naime, te je godine proglašena 'Republika Kosovo' nakon što je jugoslavenski predsjednik Milošević prethodne godine ukinuo kosovsku autonomiju. Pritom pozornost privlači činjenica da su katolički krugovi odigrali mjerodavnu ulogu u osnivanju udruženja majke Terezije. Predsjednik udruženja je svećenik Lush Gjergji, službeni biograf majke Terezije. Na zidu dvorane za sjednice iza džamije izvješena je slika Pape. Doduše, udruženje po statutima nije ni vjersko ni nacionalno orijentirano, ali je očito inspirirano katoličkim duhom. Kakva je suradnja s islamskim autoritetima na Kosovu gdje je stanovništvo pretežno islamske vjere? Mita tvrdi da nema problema. Dvije ambulante majke Terezije nalaze se na području koje pripada džamijama. Kosovski Albanci, muslimani, čine pak nedvojbenu većinu dragovoljnih suradnika udruženja. I na Kosovu vrijedi ono što je provjereno na drugim mjestima: ljubav prema bližnjem dobra je misionarska metoda. Na Kosovu se katolička institucija uspjela etablirati u muslimanskom okružju kao jedna od nositeljica albanskoga nacionalnog osjećaja. Pritom valja uzeti u obzir činjenicu da Katolička crkva na Kosovu - pa i u sjevernoj Albaniji, gdje je navodno zabilježen veliki broj obraćenja na drugu vjeru - ni u kom slučaju nema status stranog elementa. Naprotiv, mnogi Albanci znaju da je njihova obitelj prije mnogo generacija bila katolička. Jedan čovjek izjavljuje: 'Pod osmanskom vladavinom postali smo muslimani, ali to je samo površina. U nutrini smo još uvijek pomalo katolici'. No, jedna žena dodaje: 'Naša je vjera albanska'", prenosi novinar na kraju reportaže. 080150 MET apr 98