THE WASHINGTON TIMES, 6. IV., TKO JE EUROPLJANIN?

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 6. IV 1998. Tko je Europljanin? "Mnoge države koje su se našle zarobljene iza željezne zavjese čekale su dan kada će se i formalno moći prijaviti za članstvo u jednom od najbogatijih klubova na svijetu, Europskoj uniji. Prošloga tjedna, konačno, pet država je dobilo priliku: Slovenija, Estonija, Poljska, Mađarska i Češka. Pridružio im se i Cipar. Još su se četiri države simbolično pojavile na ceremoniji otvaranja zasjedanja, no još nisu u ekonomskoj formi prikladnoj da bi mogle računati na članstvo - Bugarska, Rumunjska, Litva i Latvija. Nakon što se Njemačka 1990. ujedinila, sada je vrijeme da se ujedini i Europa. Uključivanje srednje i istočne Europe u EU bit će dug i spor proces i vjerojatno će trajati i u sljedećem tisućljeću. Nije sretna činjenica, no činjenica ipak jest da je usmjerenost Francuske i Njemačke vlade prema Europskoj monetarnoj uniji(...), "produbljivanje" odnosa između 11 članica postojeće EU, do neke mjere došlo na račun povijesne prilike da se prihvate nove članice. Britanski je povjesničar Timothy Garton Ash u nedavno objavljenom izdanju časopisa Ministarstva vanjskih poslova napisao: "Ujediniti europski liberalni poredak i proširiti ga cijelim kontinentom hitniji je i, u povijesnom svjetlu, realističniji cilj za Europu na početku XXI. stoljeća nego uzaludno nastojanje ujedinjenja samo dijela Europe." Neprijeporne koristi širenja Europske Unije već su očite među zemljama koje su se prijavile za članstvo, utoliko što se moraju pridržavati niza određenih političkih i gospodarskih kriterija. Oni uključuju stabilnost demokratskih institucija; pravnu državu; poštivanje ljudskih prava i prava manjina; utvrđivanje funkcioniranja tržišne ekonomije koja bi bila sposobna nositi se sa konkurentskim tržišnim snagama unutar Unije; kao i voljnost njihovih vlada da se pridržavaju političkih, gospodarskih i monetarnih ciljeva EU-a. Želja da se pridruže pomogla je da se zemlje koje su se prijavile za članstvo pokrenu prema reformiranju svojih gospodarstava koje kontrolira država, a predstavlja i stimulaciju da se riješe još uvijek žučnih rasprava oko granica, koje su bile dugo potiskivane za vrijeme hladnog rata. Jedan problem kojega EU, nažalost, ne pomaže riješiti jest dijeljenje Cipra, prve države koja se prijavila za članstvo i koja je prošloga tjedna iznijela svoje argumente za primitak u članstvo. Čelnici turske ciparske manjine veoma su jasno iznijeli svoje stajalište kako se protive članstvu u EU-u sve dok nisu priznati kao partneri - pregovarači. Priprijetili su kako će ako grčki Ciprani proslijede sa članstvom u EU-u, tražiti ujedinjenje s Turskom. Bez sumnje, slijepa ulica ima veze s dubokom odbojnosti EU-a da Tursku uzmu u obzir kao potencijalnu članicu, prema čemu Turska osjeća jednako duboku odbojnost. Grčka je, pak, zaprijetila kako će zaustaviti pristup ostalih pet zemalja koje su se prijavile za članstvo ako Cipar bude isključen. Očito, to pitanje ne može biti ostavljeno po strani da postane ozbiljna zapreka procesu, činjenica koju treba pojasniti i Grcima i Turcima. Širenje Europe će značiti stvaranje novog povijesnog poretka na kontinentu, a što prije bude postignut - to bolje", stoji u uvodniku. 070216 MET apr 98