ŠVIC. 6. IV. NZZ: BORCI ZA LJUDSKA PRAVA DOBILI PRAVNU OSNOVU U VIDU REZOLUCIJE UN

UN ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 6. IV. 1998. Bolja zaštita boraca za ljudska prava? Ujedinjeni narodi napokon su postigli konsenzus o službenoj zaštiti boraca za ljudska prava, izvješćuje novinar. "Povjerenstvo UN-a za ljudska prava prihvatilo je u petak u Ženevi rezoluciju o zaštiti boraca za ljudska prava. Rezolucija jamči svim pojedincima i skupinama zalaganje za ostvarivanje temeljnih ljudskih prava, bez rizika sudskog gonjenja i zastrašivanja u režiji policijskih snaga. U rezoluciji je izričito spomenuto i pravo na slobodu okupljanja radi širenja ljudskih prava. Osim toga, braniteljima ljudskih prava priznato je i pravo na primanje pomoći iz inozemstva. Pojedine su države pozvane da po potrebi prilagode svoje državno zakonodavstvo kako bi omogućile slobodno djelovanje boraca za ljudska prava i nevladinih organizacija. Predstavnici zapadnih država proglasili su donošenje rezolucije prekretnicom u povijesti povjerenstva UN-a za ljudska prava. Istaknuto je da je aktivistima nakon 13-godišnjeg rada konačno priznato pravo na prakticiranje vlastitih prava. No, jasno je također da činjenica da je Povjerenstvo UN-a za ljudska prava prihvatilo rezoluciju ne podrazumijeva automatski da sve države poštuju propisivanje novog dogovora, ocjenjuju predstavnici Zapada. No, spomenuti čin ipak znači da branitelji ljudskih prava imaju danas zakonsku osnovu za svoj rad, na koju se u slučaju progona ili prijetnje državnih ili paradržavnih tijela mogu pozvati, istaknuto je. Visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Robinson ocijenila je da je rezolucija važno očitovanje međunarodne zajednice povodom 50. godišnjice donošenja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Rezolucija je istodobno neka vrst priznanja rada brojnih nepoznatih branitelja ljudskih prava koji su u svom radu često riskirali i živote, naglasila je gospođa Robinson. Američki veleposlanik Loftis također je očitovao zadovoljstvo, ali je istodobno izrazio i žaljenje što je proces izrade i usvajanja rezolucije trajao 13 godina. On je dugotrajnost tog procesa obrazložio nezainteresiranošću mnogih država za prihvaćenje rezolucije što ih je potaklo na maksimalno otezanje prihvaćanja tog dokumenta. Rezolucija je uistinu prihvaćena tek nakon što su se zemlje poput Kine prestale opirati tom potezu. Po navodima zapadnih diplomata, predstavnik Pekinga bio je proteklih dana u zaključnim pregovorima 'pasivno kooperativan'. Za razliku od proteklih godina, kineski diplomati nisu pokušavali izazvati neuspjeh ili daljnje razvodnjavanje nacrta rezolucije, napomenuli su zapadni diplomati. Samo su Kubanci pri kraju pregovora pokušali spriječiti prihvaćanje rezolucije, ali su na kraju ipak također popustili. Kubansko je izaslanstvo, po navodima zapadnih diplomata, posebno smetalo pravo na inozemnu potporu organizacija za zaštitu ljudskih prava. U izvješću, objavljenom početkom tjedna u Ženevi, nevladine organizacije Međunarodna federacija liga za zaštitu ljudskih prava i Svjetska organizacija za borbu protiv mučenja pokazale su da je zalaganje za poštivanje ljudskih prava oduvijek bilo i još uvijek jest jako opasno. Po tom izvješću još uvijek svake godine pogibaju i 'nestaju' deseci aktivista za ljudska prava, stotine su izložene uhićivanju i zlostavljanju, a bezbroj njih i zastrašivanju. U izvješću je posebno rizičnim ocijenjeno zalaganje za ljudska prava u zemljama poput Kolumbije, Kine, Konga-Zaira i Turske. No, Federacija i tijelo za borbu protiv mučenja upozorili su također da je rad na području ljudskih prava opasan i u ostalim zemljama iz kojih nije moguće dobiti informacije. U tu skupinu zemalja spadaju po autorima izvješća Burma i Sjeverna Koreja", prenosi novinar na kraju izvješća. 070215 MET apr 98