BBC - TISAK 5. IV.

BRITANSKI RADIO - BBC 5. IV. 1998. Razgovor Gordane Foks s Miranom Mejakom, bivšim šefom slovenske delegacije na pregovorima o sukcesiji Jugoslavije. On otkriva zbog čega je podnio ostavku te koje su glavne zapreke u pregovorima o nasljedstvu. Na ostavinskoj raspravi bivše SFRJ vijest da je šef slovenske delegacije Miro Mejak podnio ostavku prošla je bez velikog publiciteta. Slovensko izaslanstvo objavilo je da raspušta radnu grupu za sukcesiju na posljednjem krugu pregovora koji je u Bruxellesu održan krajem ožujka, te da će njezin posao preuzeti ministarstvo vanjskih poslova. Uoči toga skupa g. Mejak je javno kritizirao prijedloge međunarodnoga pregovarača sir Arthura Wattsa kao pristrane u korist Beograda, a na kraju trodnevnog sastanka se pokazalo da delegacije ponovno nisu mogle postići dogovor niti o tzv. mini sporazumu koji regulira neka manje prijeporna pitanja. Međutim, sir Arhur Watts je u interviewu za BBC najavio da je ovoga mjeseca realno očekivati ne samo dogovor o mini sporazumu već i početak raspodjele imovine nekadašnje jugoslavenske federacije. Koliko su realne prognoze međunarodnoga pregovarača, s obzirom na neuspjeh posljednjega kruga pregovora, bilo je prvo pitanje koje sam postavila Miranu Mejaku, stručnjaku za međunarodno pravo koji je u pregovore o sukcesiji uključen od njihova samog početka 1992. = Stvar je u ovome: tzv. mini sporazum na neki način potječe od toga što je naša slovenska delegacija u siječnju predložila kako bi mogli neke stvari rješavati parcijalno. Ali je u tom mini sporazumu slovenska delegacija predložila da osim državljanstva... i arhiva uključuje se i raspodjela ambasade i zlata u Baselu. S obzirom da Jugoslavija to nije prihvatila i da je imala neke ozbiljne primjedbe na datume i oko arhiva, taj sporazum ništa ne bi značio, ako bi se isključili datumi i ako bi se isključila raspodjela arhiva. Prema tome, sir Arthur s obzirom da mora 31. ožujka obavijestiti Westendorpa koji će onda PIC obavijestiti o stanju, sir Arthur Watts je pokušao na tom sastanku veoma konstruktivno s nekim dopunskim tzv. mini sporazumom u kojem je on obuhvatio, osim tih stvari državljanstva, penzija, arhiva... priključio je i početak raspodjele ambasada, a to proizlazi iz njegova osnovnog memoranduma od 13. studenoga kojega je PIC podržao, a oko zlata sir Arthur Wats je iznio da on nema dostatno podataka, da bi trebao i nove podake da dobije, i mi smo to s poštovanjem prihvatili da stvarno on mora prvo dobiti podatke pa onda da uključi i taj prijedlog. Međutim, podjela deviza, zlata i osam ambasada je samo dio problema. Stalno se ističe da postoji nekoliko bitnih pitanja koja su zapreka postizanju dogovora. Među njima se najčešće spominje jugoslavenski zahtjev da bude jedina politička sljednica bivše Jugoslavije. Da li je tu moguć dogovor i da li biste kao stručnjak za međunarodno pravo mogli objasniti o čemu se radi? = Jugoslavija oko ekonomskih pitanja inzistira i te kako na tome da je ona država koja postoji i dalje, a da smo se mi odcijepili. Razlika je bitna u tome da li postoji na teritoriju bivše Jugoslavije pet novih država ili četiri nove države i stara još Jugoslavija. Iz toga proizlazi i čitava raspodjela imanja jer ako postoji pet novih država, onda svaka od tih novih država treba napraviti svoju bilancu narodne banke, svoje banke prema bivšoj narodnoj banki Jugoslavije, a Jugoslavija nema tu namjeru nego hoće da svaka narodna banka novih država pravi svoju bilancu prema narodnoj banci koja je postojala ranije i koja još sada postoji. To su bitne razlike s prilično jakim ekonomskim posljedicama. Recimo, naše obveze prema budžetu, carini - to je niz primjera koje ako bi se išlo na to da postoje samo četiri nove države, a Jugoslavija je in continuo stara država, onda tu ima niz potraživanja koje ne bismo mogli prihvatiti. A osim toga, zašto bi sada četiri nove države odustale od onoga što je bilo zaključeno u Vijeću sigurnosti, od toga što je bilo na Londonskoj konferenciji, napokon od mišljenja Badinterove arbitraže. Tu nema odstupanja. - Međutim, g. Watts govori o mogućem kompromisu. Mislite li da je to moguće i vidite li kraj tom sporu? = Kraj je veoma jednostavan i on se nama nudi. On je napisao memorandum 13. studenoga prošle godine. Taj memorandum poduprla je i konferencija o PIC-u koja je rekla da to treba biti okvir. Mi se slažemo - mi smo čak rekli, sada u Bruxellesu, ako sir Arthur poziva države nasljednice, znači svih pet, na potpis tog sporazuma, mi ćemo doći i potpisat ćemo ga. Prema tome, dokument na koji se poziva PIC mi smo spremni potpisati. Samo Jugoslavija izmišlja ponovno neke nove stvari koje nisu u okviru tog memoranduma. - Kako mislite da će se razvijati situacija? Mislite li da će se moći postići dogovor oko tog mini sporazuma i da li bi to bio zaista nekakav početak? = Ovo što je sir Arthur predložio na kraju sastanka u Bruxellesu, mi bismo to prihvatili. Sir Arthur dolazi sada po metropolama novih država na razgovore. On će to prezentirati, mi ćemo njemu to reći i na osnovi tog posjeta on će vidjeti kako dalje. Na sir Arthuru Wattsu je da vidi što će obavijestiti Westendorpa i na PIC-u je kako će onda postupiti. - Hoćete li Vi i dalje biti uključeni u rad slovenskog izaslanstva, ako ne izravno, onda posredno? = Nema nikakvih problema da se mene za neke stvari pita, samo pregovori onako kao što su se dosad vodili, ja mislim, čitava naša grupa pregovaračka misli, da to treba prenijeti direktno pod ministarstvo i da nema potrebe za posebnom grupom. Na ministarstvu vanjskih poslova je da presudi kako će dalje raditi. Ako ono bude tražilo neku sugestiju, neko mišljenje od mene - tu nema problema. Uopće se ne radi o nekoj ostavci, odstupanju, nego o tome da je pragmatički najbolje da sada ministarstvo direktno vodi, zato jer se ministarstvo bavi odnosima sa svim državama nasljednicama i ne treba da se nešto posebno radi, neka se to međusobno povezuju i na kraju nalaze najbolji zaključci, a ne u izolaciji od ostaloga. Pregled tiska Razvoj mirovnoga procesa u Sjevernoj Irskoj tema je koja zaokuplja današnja izdanja britanskih listova. 'The Observer' javlja kako su protestantski unionisti zaprijetili da će danas napustiti pregovore ne odbaci li irska vlada javno svoje ustavno potraživanje Sjeverne Irske. List navodi kako je stranka ulsterskih unionista držala tajne pregovore s irskim dužnosnicima glede izmjena ustava irske republike. 'The Observer' također prenosi irske izvore koji navode da je namjena sastanka bila da se odagnaju strahovi unionista glede mješovitog južno-sjevernog tijela koje bi evoluiralo prema jednoj sveirskoj vladi. Današnji britanski listovi znatnu pozornost pridaju i sporu oko navodne krađe intimnih pisama koje je pokojna princeza od Welsa pisala svome nekadašnjem ljubavniku Jamesu Huittu. 'The Sunday Telegraph' prenosi kako je Huitt zaprijetio da će tužiti upravitelje Dianine baštine glede povrata 62 pisma koja su otuđena iz njegovoga doma. Kensingtonska palača koja upravlja princezinim naslijeđem došla je u posjed pisama nakon što ih je Huittova bivša zaručnica Ana Fereti bila pokušala prodati listu 'The Mirror' 'The Sunday Times' izvještava o tome kako u bolnicima diljem Britanije radi na tisuće nekvalificiranih bolničarki. List piše kako one ugrožavaju živote, dajući lijekove, pomažući pri operacijama te preuzimajući odgovornosti za teško bolesne pacijente. 'The Times' piše kako je problem djelomično izazvan nestašicom kvalificiranog medicinskog osoblja, a što pak navodi bolnice da ublaže svoja pravila zapošljavanja. Špekulira se s time da britanska vlada razmatra prijedlog uvođenja zakonski obvezujuće ceremonije predanosti djetetu. To bi bila alternativa sklapanju braka. 'The Observer' piše kako je najutjecajniji politički institut novih laburista i institut za istraživanje javne politike naznačio kako ima malo smisla mlade očeve tjerati da se žene. Obveza predanosti djetetu navela bi ih pak da održavaju redovite kontakte s djecom u slučaju da se rastanu od njihovih majki. 'The Sunday Telegraph' prenosi kratku vjesticu da će Japan osigurati 300 milijuna dolara za pomoć pri uklanjanju mina u BiH. 'The Sunday Times' javlja kako se britanska vojska sprema ukinuti zabranu služenja za homoseksualce i homoseksualke. Očekuje se da generali idućeg tjedna odobre prijedloge koji idu za time da ponište rečenu zabranu. Ova promjena politike izazvat će sporenja u oružanim snagama. Ne očekuje se da se za kopnenom vojskom u ovome smislu odmah povedu i kraljevska mornarica i kraljevsko zrakoplovstvo. Ova promjena politike došla bi u vrijeme dok se pred sudovima nalazi više od 50 slučajeva u kojima homoseksualci i homoseksualke, koji su služili u oružanim snagama, vojsku tuže zbog seksualne diskriminacije. 'The Sunday Times' izvješćuje i kako je vojska upriličila i prve boksačke mečeve između žena koje služe u oružanim snagama. Šest boksačica, među njima i jedna časnica, održalo je mečeve od po tri runde. Mečeve je bio odobrio britanski boksački savez. Boksačice su prije mečeva trenirale tri mjeseca. 'The Independent on Sunday' izvještava o tome kako je ukrajinski predsjednik Leonid Kučma upozorio da nuklearna elektrana Černobil u kojoj se 1986. godina dogodila dosad najgora nuklearna nesreća možda bude morala raditi još duboko u iduće stoljeća, a čime se, jasno, narušava sporazum između Ukrajine i sedam najrazvijenijih zemalja Zapadu o tome kako bi nuklearku trebalo zatvoriti do 2000. godine. Zapadne vlade smatraju kako bi Černobil te ostale reaktore nesigurnog sovjetskog tipa RBNK trebalo zatvoriti. Kijev pak na račun Černobila nastoji izvuči što više može međunarodne pomoći. Idućega mjeseca treba krenuti reaktor do sarkofaga pod kojim su visokoradioaktivni ostatci černobilskog nock downa koji propuštaju. Ukrajina se nada u pogon pustiti reaktor br. 3., a nakon čega će nastati situacija u kojoj će osoblje koje radi na popravcima sarkofaga raditi i uz reaktor u pogonu. Postoji opasnost da se sarkofag uruši. Pod njim se nalaze velike količine onečišćenog otpada, neiskorištenoga nuklearnog goriva te neke 34 tone radioaktivne prašine. 1995. bio je postignut sporazum o zatvaranju černobilske elektrane do 2000. godine. No sporazum je bio uvjetan, vezan uz zapadne zajmove za dovršenje drugih nuklerka koje bi nadoknadile energiju Černobila. Europska banka za obnovu i razvoj bila je pak nesklona dati zajmove, strahujući da ih Ukrajina neće vraćati. 060140 MET apr 98