ZAGREB, 5. travnja (Hina) - Većina razvijena svijeta komunicira preko međunarodne mreže Interneta, dinamična i "stalno nova" medija. Po procjenama u početku 1997. na tu računalnu mrežu bilo je priključeno oko 35 milijuna, a danas, po
istim procjenama o rastu od 10 posto na mjesec, 80 milijuna kućanstava. No stvaran broj Internetovih korisnika nije moguće ustanoviti, iako vrtoglavo raste kao i njegove procjene jer se ljudi uključuju u mrežu i s mjesta kao što su knjižnice, fakulteti, instituti i sl. Istodobno u Hrvatskoj se može govoriti o skromnomj opremljenosti i rijetkoj uporabi informacijske tehnologije (IT).
O SOCIJALNIM POSLJEDICAMA KOMUNICIRANJA PUTEM RAČUNALA
ZAGREB, 5. travnja (Hina) - Većina razvijena svijeta komunicira
preko međunarodne mreže Interneta, dinamična i "stalno nova"
medija. Po procjenama u početku 1997. na tu računalnu mrežu bilo je
priključeno oko 35 milijuna, a danas, po istim procjenama o rastu od
10 posto na mjesec, 80 milijuna kućanstava. No stvaran broj
Internetovih korisnika nije moguće ustanoviti, iako vrtoglavo
raste kao i njegove procjene jer se ljudi uključuju u mrežu i s
mjesta kao što su knjižnice, fakulteti, instituti i sl. Istodobno u
Hrvatskoj se može govoriti o skromnomj opremljenosti i rijetkoj
uporabi informacijske tehnologije (IT).#L#
Po istraživanjima dr. Tatjane Aparac s Katedre za bibliotekarstvo
Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
oko 70 posto ispitanika na tome fakultetu nikad nije rabilo mrežne
izvore i usluge te se uglavnom oslanja na knjige i ostale uobičajene
izvore podataka. Kako je na ostalim sveučilištima u Hrvatskoj,
pokazat će daljnja istraživanja.
S pojavom prvih računala šezdesetih i ranih sedamdesetih godina
bilo je jasno da je na pomolu nova informatička revolucija koja se
zbila pred našim očima u razdoblju od samo tridesetak godina.
Vjerojatno običan čovjek ne može ni zamisliti kolika je moć
suvremenih računala jer ne prestaje tržišna utrka za proizvodnjom
savršenijih računala. Tako, ako među ostalim imate dobar
mikroprocesor, barem 16 megabajta radne memorije, i modem koji će
vas preko obične telefonske veze spojiti s Internetom, put u svijet
vam je otvoren.
"Svemoćna računala" postala su prijeko potrebna i za rad raznih
struka zbog brza pronalaženja najnovijih podataka iz gotovo svih
područja života te za razvoj znanosti, i za neizostavnu zabavu.
No računalna tehnologija proizvela je i jedan novi oblik
komuniciranja. Tako posredovanjem javnoga servisa Usenet ljudi
komuniciraju o željenoj temi sa svima u svijetu, a putem E-maila
(elektroničke pošte) uspostavljaju s drugima privatnu
komunikaciju. Zaljubljenici u Internet kazat će da nema toga što se
ne može saznati na toj mreži te da je to pravi način sklapanja
prijateljstava.
Istodobno se u svijetu priređuju raznovrsni skupovi
(informatičara, knjižničara, novinara i sl.) o kakvoći i
djelotvornosti računalne tehnologije "suvremenoga društva
znanja". Tako je nedavno održan šesti međunarodni BOBCATSSS, skup
informacijskih znanstvenika u Budimpešti nazvan upravo
"Oblikovanje društva znanja" (Shaping the Knowledge Society).
Mogućnosti IT-a čine nas moćnima jer možemo doznati sve što želimo i
upravo onda kad to poželimo. Također po želji možemo imati i dobre
prijatelje u Japanu, Kini ili Australiji te "otputovati" u bilo
koji dio svijeta izravno iz radne sobe ili s posla!? Je li to baš
tako i kamo nas vodi bjesomučna utrka za informacijama koja polako
povezuje svijet u "globalno informatičko društvo znanja"? Danas
česte psihološke, sociološke i mnoge druge znanstvene studije o tim
pitanjima govore o društvenim promjenama kao posljedici te nagle
informatizacije.
Naime u "komuniciranju preko žice" najviše trpi njegov društveni
aspekt jer lijepo je imati "prijatelja preko mreže" u Japanu koji
vam povjerava svoje tajne, no može li nam ta osoba doista biti
bliza, draga ili simpatična ako je nikad nismo susreli i popili kavu
s njom? Bit raznih mrežnih sustava komuniciranja jest sažimanje
komunikacije na razinu znakova zbog ekonomičnosti sama "medija",
pa tako nečiji "smile" govori da je on dobre volje, ali ne i o
njegovim stvarnim osjećajima. Zbog izostanka izravna kontakta ta
komunikacija nema govornu pozadinu - boju glasa, geste i grimase -
jer se sugovornici ne vide. Isto tako većina je današnjih računala
multimedijalno osposobljena pa korisnik ne mora nikad otputovati u
Japan i razgovarati s Japancima kako bi razgledao znamenitosti te
zemlje, usput posjetio koju japansku knjižnicu te istodobno uživao
u izvornoj japanskoj glazbi.
Svijet se i nadalje ubrzano informatizira te broj računala u
najrazvijenijim zemljama naglo raste, što potvrđuje i podatak
vodećega proizvođača računala Microsofta o 12 osobnih računala po
školi u Njemačkoj i čak 25 u Švedskoj.
Život bez računala danas je gotovo nezamisliv te je nužno poticati
opću informatizaciju.
No neke procjene iz 1995. da bi oko 2004. svi ljudi na Zemlji bili
priključeni na Internet potiču na razmišljanje i mogućnost
stvaranja mikroprocesora koji bi djelovali po modelu ljudske
inteligencije. Doista, hoćemo li uskoro nakon posla umjesto s
ukućanima moći o svojim brigama porazgovarati s našim računalnim
ljubimcem?
Marina Putnik
(Hina) map il
051226 MET apr 98