ZAGREB, 3. travnja (Hina) - Najveći dio Kristove poruke danas upijamo putem sredstava javnog informiranja, kazano je, uz ostalo, na današnjoj tribini "Religija i mediji" u organizaciji zagrebačke Gradske knjižnice.
ZAGREB, 3. travnja (Hina) - Najveći dio Kristove poruke danas
upijamo putem sredstava javnog informiranja, kazano je, uz ostalo,
na današnjoj tribini "Religija i mediji" u organizaciji zagrebačke
Gradske knjižnice. #L#
O susretu masovnih medija i religijske, napose kršćanske poruke, na
tribini su govorili Nedjeljko Pintarić, pročelnik ureda za odnose s
javnošću Zagrebačke nadbiskupije, Ivan Ugrin urednik rubrike
kulture u Slobodnoj Dalmaciji, Darko Pavičić, novinar Večernjeg
lista i pater Anto Bobaš vođa rock skupine "Glasnici nade".
Presudni događaj za otvaranje Crkve prema javnim glasilima bio je
Drugi vatikanski koncil kada su crkveni oci shvatili njihovu veliku
snagu i podesnost za naviještanje evanđelja, a nakon njega mediji
su shvaćeni kao dar Božji, dok su novinari pozvani na estetsku i
etičku prosudbu svoje djelatnosti, rekao je Pintarić.
"Javni mediji u značajnoj mjeri sudjeluju u stvaranju nove,
globalne kulture i Crkva se želi uključiti u taj proces, jer jedino
stvarajući kulturu, Crkva ostavlja povijesni trag", dodao je.
"Što bi se dogodilo da Isus čita današnje novine? Bi li sv. Pavao,
veliki Isusov zagovaratelj, danas bio novinar?", upitao se Ivan
Ugrin. On je današnji vjerski tisak ocijenio zastarjelim i
preporučio pokretanje novoga katoličkog tjednika sa širokim
spektrom teman - i vjerskih i građanskih.
"Rock je postao vodeći medij, sastavni dio života mladih, pa zašto
ga ne iskoristiti za naviještanje radosne vijesti?", upitao se
pater Bobaš vođa rock skupine "Glasnici nade". Podsjetio je da je to
danas uobičajena u svijetu, posebno u Njemačkoj i SAD-u gdje se
najveći porast zarade u glazbenoj industriji bilježi na području
kršćanskog rocka. Patar Bobaš naglasio je da se njegov "band"
obraća podjednako onima koji posjećuju crkvu i onima koji to ne
čine.
Darko Pavičić pozdravio je osnivanje kaptolskog Ureda za odnose s
javnošću, jer novinari sada imaju relevantni izvor kojem mogu
uputiti svoja pitanja. Pavičić je ocijenio da je u hrvatskom tisku,
neposredno nakon demokratskih promjena još uvijek postojala
svjesna cenzura nekih vjerskih sadržaja, napose onih koji se odnose
na odnos Crkve i vlasti. Danas je stanje bolje, jer su redakcije
bolje ekipirane i pripremljene za vjerske teme, dodao je Pavičić.
(Hina) dduk sp
032246 MET apr 98