US WASH. TIMES 2. IV. IZGRADNJA NACIJE

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 2. IV. 1998. Izgradnja nacije "Prije nekoliko godina, veterani inozemnih ratova nagradili su senatora Roberta C. Byrda, demokrata iz Zapadne Virginije, medaljom za zasluge", piše u uvodu članka umirovljeni američki pukovnik Harry Summers. Zatim iznosi bojazan da bi nenadzirana nacionalna sigurnosna politika mogla voditi porastu budućih ratova u kojima sudjeluju Amerikanci te nastavlja o doprinosu g. Byrda. "(...) Kampanja g. Byrda započela je u listopadu 1993., poslije užasnog pokolja američkih rendžera na ulicama Mogadiša. 'Mislim da je potrebna ozbiljna provjera činjenica', izjavio je on, misleći na neuspjeh Clintonove vlade u Somaliji. Temeljni je problem te vlade bio taj što je zaboravila da je u srednjoj školi učila kako postoje tri ogranka vlade, dok Kongres nadzire lisnicu. Zatim je g. Byrd postigao ograničenje misije američkih snaga u Somaliji te je smanjivanjem fondova za američko postrojavanje izazvao rano povlačenje." Summers navodi kako je Byrdov amandman bio jedna od rijetkih intervencija Kongresa u američkoj vanjskoj politici još od doba Vijetnamskog rata. "(...)Byrdov je amandman prvi put u povijesti zabilježio da je Kongres smanjio financiranje vojnih snaga koje su još uvijek uključene u borbene operacije. G. Byrd je još jednom pozvao na uzbunu, ovaj put za vrijeme senatske debate o žurnosti dodatnog prijedloga o dotacijama, koji uključuje financiranje otvorenog američkog vojnog uključenja u Bosni. G. Byrd je 23. ožujka izjavio da 'izlazna strategija (...) zvuči kao strategija izgradnje nacije.' Navevši neke preduvjete povlačenja - sudsku reformu, neovisne medije, demokratske izbore i gospodarstvo slobodnog tržišta, on ih je nazvao 'formulom koja zahtijeva stvaranje nove, integrirane demokratske države. To je izgradnja nacije. (...).'Naše uključenje', dodao je, 'pretvara se u trajnu silu... Naše borbene snage bit će tamo godinama, a potrošit će ništa manje od kojih 2 milijarde dolara godišnje!' Pritisak na naše saveznice da preuzmu vodstvo smanjuje se, zaključio je senator. No ne smanjuju se pritisci za proširenjem upravo takvih operacija izgradnje nacije. Posebice su uznemirili komentari predsjednika Clintona od 25. ožujka iz Ruande. Govoreći o užasnom pokolju kojih pola milijuna ljudi 1994., Clinton je genocid nazvao tragedijom za koju bi Sjedinjene Države trebale dijeliti krivicu. Bio je to posljednji primjer sve raširenije ideje da su Sjedinjene Države odgovorne za nedaće ovog svijeta.(...)" Summers zatim piše o skici uloga i misija koju je u listopadu 1994. izložio tadašnji ministar obrane William Perry. "Prva Perryjeva kategorija uključivala je vitalne interese zbog kojih bismo automatski išli u rat. Druga je uključivala interese koji su važni, ali ne i vitalni, i gdje bi se intervencija razmotrila pojedinačno te ovisno o nacionalnim interesima. 'Treća kategorija', izjavio je g. Perry, 'obuhvaća mjesta na kojima imamo humanitarnih briga'. G. Perry je nastavio: 'ministarstvo obrane najčešće neće biti uključeno u humanitarne operacije, zbog potrebe da se usredotoči na svoje ratne misije.' Kad je došao na mjesto g. Perryja, u siječnju 1997., sadašnji ministar obrane William S. Cohen ponovio je tu filozofiju. Upitan o istaknutoj ulozi vojske u mirovnim pokušajima, g. Cohen je ustvrdio da će, uključe li se američke snage 'pretjerano u humanitarne operacije... a nema kraja tome u koliko takvih operacija možemo uključiti svoje snage, te imati dugoročni utjecaj koji će se očitovati u potkapanju naše spremnosti; to će utjecati na moral. Sve to bilo bi štetno.'(...)" Autor zaključuje:"Ne može li Clintonova vlada obuzdati svoj apetit za izgradnjom nacije, g. Byrd bi, kao nekad u Somaliji, još jednom mogao sam obaviti posao." 030333 MET apr 98