FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BEOGRAD: PEJKOVIĆ, VRKIĆ I MARENDIĆ O POTPISANIM PROTOKOLIMA

BEOGRAD, 2. travnja (Hina) - Danas potpisani Protokol o proceduri organizirana povratka izbjeglih i prognanih osoba obvezuje Republiku Hrvatsku i SR Jugoslaviju da prime svoje državljane koji se žele vratiti, izjavio je predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice hrvatske Vlade Lovre Pejković. Nakon današnjega sastanka zajedničke hrvatsko-jugoslavenske komisije za provedbu članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa između Hrvatske i SR Jugoslavije, koji se uglavnom odnosi na prava izbjeglica, Pejković je izjavio da je hrvatska Vlada već donijela plan o povratku hrvatskih državljana, ali je bilo potrebno donijeti i bilatralni sporazum, koji bi se odnosio na oko 50.000 Hrvata izbjeglih ili prognanih iz SRJ (Vojvodine, Srijema, Beograda, Kosova, Boke Kotorske).
BEOGRAD, 2. travnja (Hina) - Danas potpisani Protokol o proceduri organizirana povratka izbjeglih i prognanih osoba obvezuje Republiku Hrvatsku i SR Jugoslaviju da prime svoje državljane koji se žele vratiti, izjavio je predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice hrvatske Vlade Lovre Pejković. Nakon današnjega sastanka zajedničke hrvatsko-jugoslavenske komisije za provedbu članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa između Hrvatske i SR Jugoslavije, koji se uglavnom odnosi na prava izbjeglica, Pejković je izjavio da je hrvatska Vlada već donijela plan o povratku hrvatskih državljana, ali je bilo potrebno donijeti i bilatralni sporazum, koji bi se odnosio na oko 50.000 Hrvata izbjeglih ili prognanih iz SRJ (Vojvodine, Srijema, Beograda, Kosova, Boke Kotorske).#L# Na konferenciji za novinare hrvatskih redakcija Pejković je rekao da je danas potpisanim protokolom omogućeno svim izbjeglim osobama da se po slobodnoj volji vrate u mjesta iz kojih su otišli i da reguliraju svoja imovinska pitanja. Uvjeti za povratak izbjeglica iz SRJ u Hrvatsku propisani su planom hrvatske Vlade, a jedan od njih je da se mora nepobitno utvrditi da su hrvatski državljani. U roku od dva, najduže tri mjeseca svi koji podnesu zahtjev za povratak moraju dobiti odgovor. Pejković je iznio i podatak da se u Hrvatsku iz SRJ i BiH već vratilo 19.328 osoba. Direktor Agencije za posredovanje u prometu određenim nekretninama Ivica Vrkić izjavio je da Protokol o načinu suradnje hrvatske Agencije i jugoslavenske Službe za zaštitu imovine osigurava nepovrjedivo pravo vlasnika na raspolaganje nekretninama. Dvije agencije će u tome pomagati i poticati slobodan promet nekretnina po tržišnim načelima, rekao je Vrkić, dodavši: "Da bi promet, bez 'mešetarenja', bio siguran, platni će promet biti povjeren dvjema bankama. Jugoslavija je za te poslove odredila Beobanku, a Hrvatska Privrednu banku Zagreb." Komentirajući neke tvrdnje u javnosti da hrvatska Agencija otkupljuje kuće ispod tržišne cijene, Vrkić je istaknuo da su kuće kupljene od srpskih vlasnika na takvim mjestima u kojima nema ni trgovine ni tržišne cijene. Pripomenuo je da je Agencija "iz humanitarnih razloga" kupila srušene kuće 150 obitelji i time im omogućila da taj novac ulože ondje gdje kane živjeti. Voditelj hrvatskog izaslanstva u zajedničkoj komisiji Božidar Marendić objasnio je da spomenuti članak 7. sadržava četiri odrednice: povratak izbjeglica, imovinska pitanja fizičkih osoba, imovinska pitanja pravnih osoba i naknadu štete. Rekavši da su se ubrzali razgovori o vlasništvu pravnih osoba, dodao je da hrvatske tvrtke imaju u SRJ imovinu vrijednu tri milijarde njemačkih maraka, da je imovina SRJ u Hrvatskoj puno manja, da Hrvatska snažno želi doći u posjed svoje imovine te da će u Fondu za privatizaciju biti osnovana radna skupina koja će biti nositelj provedbenoga dijela toga posla. Marendić je također kazao da su do sada tri puta razgovarali o naknadi ratne štete, ali da jugoslavenski predstavnici imaju posve suprotna stajališta od hrvatskih. "Jugoslavija i nadalje govori o građanskome ratu i drži da štetu treba nadoknaditi država na čijem su teritoriju oštećeni objekti, a Hrvatska drži da štetu mora nadoknaditi onaj tko ju je počinio, a to je bivša JNA, vođena srpskim zapovjedništvom", rekao je Marendić, dodavši da je Hrvatska pokušala pristupiti tomu pitanju s humanitarnoga gledišta i obnovom nadoknađivati štetu. Upozorivši da se Jugoslaviji ne smije dopustiti da se odrekne te obveze, rekao je da "ni Hrvatska ni SRJ nisu kadre nadoknaditi štetu koja se procjenjuje na 20 milijarda dolara, ali smo obvezni pokazati dobru volju". Načini rješenja toga pitanja su različiti, primjerice zajedničko organiziranje donatorskih konferencija, usmjeravanje sredstava iz sukcesije u obnovu, a podsjetio je i na odredbu daytonskoga sporazuma po kojoj će međunarodna zajednica osnovati fond za djelomičnu naknadu štete. Razgovori o tomu, najtežem, pitanju će se nastaviti. Sljedeći sastanak zajedničke hrvatsko-jugoslavenske komisije za provedbu članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa između RH i SRJ održat će se u svibnju u Zagrebu. (Hina) sb dd 022245 MET apr 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙