BEOGRAD, 2. travnja (Hina) - Danas potpisani Protokol o proceduri organizirana povratka izbjeglih i prognanih osoba obvezuje Republiku Hrvatsku i SR Jugoslaviju da prime svoje državljane koji se žele vratiti, izjavio je predstojnik
Ureda za prognanike i izbjeglice hrvatske Vlade Lovre Pejković. Nakon današnjega sastanka zajedničke hrvatsko-jugoslavenske komisije za provedbu članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa između Hrvatske i SR Jugoslavije, koji se uglavnom odnosi na prava izbjeglica, Pejković je izjavio da je hrvatska Vlada već donijela plan o povratku hrvatskih državljana, ali je bilo potrebno donijeti i bilatralni sporazum, koji bi se odnosio na oko 50.000 Hrvata izbjeglih ili prognanih iz SRJ (Vojvodine, Srijema, Beograda, Kosova, Boke Kotorske).
BEOGRAD, 2. travnja (Hina) - Danas potpisani Protokol o proceduri
organizirana povratka izbjeglih i prognanih osoba obvezuje
Republiku Hrvatsku i SR Jugoslaviju da prime svoje državljane koji
se žele vratiti, izjavio je predstojnik Ureda za prognanike i
izbjeglice hrvatske Vlade Lovre Pejković.
Nakon današnjega sastanka zajedničke hrvatsko-jugoslavenske
komisije za provedbu članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa
između Hrvatske i SR Jugoslavije, koji se uglavnom odnosi na prava
izbjeglica, Pejković je izjavio da je hrvatska Vlada već donijela
plan o povratku hrvatskih državljana, ali je bilo potrebno donijeti
i bilatralni sporazum, koji bi se odnosio na oko 50.000 Hrvata
izbjeglih ili prognanih iz SRJ (Vojvodine, Srijema, Beograda,
Kosova, Boke Kotorske).#L#
Na konferenciji za novinare hrvatskih redakcija Pejković je rekao
da je danas potpisanim protokolom omogućeno svim izbjeglim osobama
da se po slobodnoj volji vrate u mjesta iz kojih su otišli i da
reguliraju svoja imovinska pitanja.
Uvjeti za povratak izbjeglica iz SRJ u Hrvatsku propisani su planom
hrvatske Vlade, a jedan od njih je da se mora nepobitno utvrditi da
su hrvatski državljani. U roku od dva, najduže tri mjeseca svi koji
podnesu zahtjev za povratak moraju dobiti odgovor. Pejković je
iznio i podatak da se u Hrvatsku iz SRJ i BiH već vratilo 19.328
osoba.
Direktor Agencije za posredovanje u prometu određenim nekretninama
Ivica Vrkić izjavio je da Protokol o načinu suradnje hrvatske
Agencije i jugoslavenske Službe za zaštitu imovine osigurava
nepovrjedivo pravo vlasnika na raspolaganje nekretninama. Dvije
agencije će u tome pomagati i poticati slobodan promet nekretnina
po tržišnim načelima, rekao je Vrkić, dodavši: "Da bi promet, bez
'mešetarenja', bio siguran, platni će promet biti povjeren dvjema
bankama. Jugoslavija je za te poslove odredila Beobanku, a Hrvatska
Privrednu banku Zagreb." Komentirajući neke tvrdnje u javnosti da
hrvatska Agencija otkupljuje kuće ispod tržišne cijene, Vrkić je
istaknuo da su kuće kupljene od srpskih vlasnika na takvim mjestima
u kojima nema ni trgovine ni tržišne cijene.
Pripomenuo je da je Agencija "iz humanitarnih razloga" kupila
srušene kuće 150 obitelji i time im omogućila da taj novac ulože
ondje gdje kane živjeti.
Voditelj hrvatskog izaslanstva u zajedničkoj komisiji Božidar
Marendić objasnio je da spomenuti članak 7. sadržava četiri
odrednice: povratak izbjeglica, imovinska pitanja fizičkih osoba,
imovinska pitanja pravnih osoba i naknadu štete. Rekavši da su se
ubrzali razgovori o vlasništvu pravnih osoba, dodao je da hrvatske
tvrtke imaju u SRJ imovinu vrijednu tri milijarde njemačkih maraka,
da je imovina SRJ u Hrvatskoj puno manja, da Hrvatska snažno želi
doći u posjed svoje imovine te da će u Fondu za privatizaciju biti
osnovana radna skupina koja će biti nositelj provedbenoga dijela
toga posla.
Marendić je također kazao da su do sada tri puta razgovarali o
naknadi ratne štete, ali da jugoslavenski predstavnici imaju posve
suprotna stajališta od hrvatskih. "Jugoslavija i nadalje govori o
građanskome ratu i drži da štetu treba nadoknaditi država na čijem
su teritoriju oštećeni objekti, a Hrvatska drži da štetu mora
nadoknaditi onaj tko ju je počinio, a to je bivša JNA, vođena
srpskim zapovjedništvom", rekao je Marendić, dodavši da je
Hrvatska pokušala pristupiti tomu pitanju s humanitarnoga gledišta
i obnovom nadoknađivati štetu. Upozorivši da se Jugoslaviji ne
smije dopustiti da se odrekne te obveze, rekao je da "ni Hrvatska ni
SRJ nisu kadre nadoknaditi štetu koja se procjenjuje na 20
milijarda dolara, ali smo obvezni pokazati dobru volju".
Načini rješenja toga pitanja su različiti, primjerice zajedničko
organiziranje donatorskih konferencija, usmjeravanje sredstava
iz sukcesije u obnovu, a podsjetio je i na odredbu daytonskoga
sporazuma po kojoj će međunarodna zajednica osnovati fond za
djelomičnu naknadu štete. Razgovori o tomu, najtežem, pitanju će se
nastaviti.
Sljedeći sastanak zajedničke hrvatsko-jugoslavenske komisije za
provedbu članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa između RH i SRJ
održat će se u svibnju u Zagrebu.
(Hina) sb dd
022245 MET apr 98