BORDEAUX, 2. travnja (Hina/Reuters/AP/AFP) - Presudom u postupku protiv Mauricea Papona, koja se očekuje u noći sa srijede na četvrtak ili u četvrtak ujutro, završit će se najduže suđenje u poslijeratnoj Francuskoj koje je trajalo
gotovo šest mjeseci.
BORDEAUX, 2. travnja (Hina/Reuters/AP/AFP) - Presudom u postupku
protiv Mauricea Papona, koja se očekuje u noći sa srijede na
četvrtak ili u četvrtak ujutro, završit će se najduže suđenje u
poslijeratnoj Francuskoj koje je trajalo gotovo šest mjeseci.#L#
Osamdesetsedmogodišnji Papon prvi je Francuz u suvremenoj
povijesti kojemu se sudi zbog zločina protiv čovječanstva zbog
njegove uloge u Holokaustu.
Optužnica ga tereti da je u razdoblju od srpnja 1942. do svibnja
1944. kao glavni tajnik prefekture pokrajine Gironde pod
kolaboracionističkom vichyjevskom vladom naredio deportaciju
1560 Židova iz okolice Bordeauxa u nacističke logore.
Državni tužitelj tijekom postupka predložio je kaznu zatvora od 20
godina, što je razbjesnilo odvjetnike privatnih tužitelja
(preživjelih iz Holokausta i rodbine žrtava) koji, kao i židovske
organizacije, smatraju da bi jedina primjerena kazna bila
doživotni zatvor.
"Ili je nevin, pa ga treba osloboditi, ili je kriv za zločine protiv
čovječanstva i treba dobiti doživotnu kaznu. Kazna od 10 ili 20
godina je licemjerna i jedina joj je svrha ublažavanje savjesti
francuskog društva", rekao je jedan od čak 24 odvjetnika privatnih
tužitelja.
S druge strane, obrana je za Mauricea Papona zatražila oslobađajuću
presudu, tvrdeći da on nije znao ništa o sudbini koja je očekivala
deportirane Židove.
"Kako netko može biti suučesnik u genocidu ako za njega ne zna",
rekao je u završnoj riječi vođa tročlanog odvjetničkog tima obrane
Jean-Marc Varaut.
Čitajući pisma koje su obiteljima slali Židovi iz tranzitnog logora
Drancy nedaleko od Pariza, Varaut je pokazao da ni sami Židovi,
kojima je to bila posljednja postaja prije Auschwitza, nisu znali
kamo idu.
Također je upozorio sud na Hitlerovu opsjednutost "apsolutnom
tajnošću".
"Čak su i sami židovski komandosi u Auschwitzu, koji su ubijali
svoje sunarodnjake, bili ubijani samo nekoliko dana poslije",
rekao je Varaut.
Prema njegovim riječima, za 'Konačno rješenje' su znali američki
predsjednik Roosevelt i britanski premijer Churchill, ali nisu
poslali nikakvo upozorenje mađarskim Židovima. Zbog toga, dva su
političara suodgovorna, istaknuo je Varaut, za deportaciju više od
400 tisuća mađarskih Židova kroz nekoliko mjeseci 1944. godine.
"Bila je to državna tajna. Da su oni bilo što rekli, Židovi bi se
bili sakrili"", ustvrdio je Varaut.
Zbog svega toga, za Papona je zatražio oslobađajuću presudu,
ističući u završnoj riječi da bi presuda o krivnji bila
"skandalozna i nepravedna".
Sam Maurice Papon sebe smatra potpuno nedužnim, i tijekom postupka
naveo je kako je "uvijek štitio židovsku zajednicu", pokušavao
intervenirati kako bi židovsku djecu spasio od deportacije, a
naciste držao na distanci.
Također je izjavio da je bio povezan s Pokretom otpora, što su 1981.
godine, priznavši vjerodostojnost njegove iskaznice, potvrdili i
bivši članovi Pokreta.
"Ja bih se doista želio pokajati, ali zbog čega, zbog koje greške?",
javno se upitao Papon tijekom suđenja.
Na pitanja odvjetnika optužbe zašto nije napustio položaj u znak
prosvjeda, Papon je odgovorio da je Židovima najviše pomagao upravo
ostankom. Da je otišao, kazao je, na njegovo je mjesto mogao doći
"neki antisemit".
U svojem posljednjem iskazu, nakon završne riječi odvjetnika,
Papon je u srijedu sudski postupak nazvao "političkom predstavom" i
"tužnim poglavljem francuske povijesti".
Ističući kako je uvijek radio u korist svoje zemlje, Papon je
izjavio kako vjeruje u nezavisnost i hrabrost suda i porote, koje je
upozorio da se "pripaze posljedica neodgovornog optuživanja
državnih dužnosnika".
Podijeljenosti mišljenja oko tog slučaja doprinosi i činjenica da
je nakon Drugog svjetskog rata Papon imao vrlo uspješnu karijeru
tijekom koje je čak devet godina bio načelnik pariške policije, a od
1978. do 1981. godine i ministar za proračun u vladi Raymonda
Barrea.
Upravo dok je bio na vrhuncu karijere, politički tjednik "Okovani
patak" objavio je 1981. godine dokumente koji su Papona optuživali
za zločine nad Židovima. Nakon neuspješnog pokušaja da to pobije,
napustio je položaj, a prvom privatnom tužbom koju je iste godine
protiv njega podnio Michel Slitinsky počela je odiseja koja će
epilog dobiti nakon punih 17 godina.
(Hina) dam maš
020110 MET apr 98