NJEMAČKA - 1. IV. HB: NJEMAČKA ŽELI ZAŠTITU VANJSKIH GRANICA EU OD PRILIVA IZBJEGLICAďiWś/

IZBJEGLICAďiWś NJEMAČKA HANDELSBLATT 1. IV. 1998. Bonn strahuje od novog vala izbjeglica Njemačka zahtijeva ravnomjerniju raspodjelu tereta useljenika, izvješćuje list. "Njemačka, kao omiljeni cilj izbjeglica, posebno je zainteresirana da dogovor o ukidanju provjere osoba na unutrašnjim granicama u EU, pa time i na njemačko-austrijskoj i austrijsko-talijanskoj granici, koji vrijedi od 1. travnja, osigura i dosljednu zaštitu vanjskih granica Europske unije na teritoriju Austrije i Italije. Njemačka je vlada tek nakon velikih dvojba odlučila ukinuti te provjere, izjavio je državni tajnik u njemačkom ministarstvu unutarnjih poslova Kurt Schelter. Austrija je po Schelteru poduzela prilično velike napore kako bi zatvorila svoje istočne vanjske granice od ilegalnog useljavanja iz srednje i istočne Europe. Italija također bilježi napredak, iako je 'plavu granicu' prema jugoistočnoj Europi daleko teže nadzirati zbog njezine duljine od 10.000 kilometara. Doduše, Italija je svoj zakon o strancima promijenila te ilegalni useljenici mogu biti osuđeni na do 30 dana zatvora, istaknuo je Schelter. To je poveliki napredak prema prijašnjoj praksi, po kojoj su se ilegalni useljenici mogli slobodno kretati do 15 dana, dodao je on. Prije su mnogi rok od 15 dana iskoristili za nastavak puta u Njemačku. Budući Njemačka nije mogla dokazati da su izbjeglice ušle u zemlju preko sigurne treće zemlje Italije, nije ih mogla ni vraćati. Od oko 20 tisuća Kurda, koji su ilegalno došli u Njemačku, dosad ih je po Schelterovim navodima repatrirano 200. No, Italija se upravo obvezala da će osobe koje stupe na njezin teritorij identificirati otiskom prsta kako bi omogućila usporedbu. No, njemačka vlada očekuje nastavak dosljedne zaštite granica, naglasio je Schelter. Jedan od njemačkih zahtjeva odnosi se i na uspostavu gustog sigurnosnog vela iza granica. Samo je na taj način moguće djelotvorno suzbiti pritisak imigranata i banda koje se bave krijumčarenjem ljudi, upozorio je Schelter. Bonn je trenutačno nezadovoljan i provedbom Dublinskog sporazuma. Valja razborito utvrditi da taj sporazum o zajedničkoj europskoj proceduri dodjele azila 'ne funkcionira', požalio se Schelter. No, to je važna pretpostavka za ukidanje unutarnjih granica u EU sukladno Schengenskom sporazumu, upozorio je on. U okviru predsjedanja EU Njemačka stoga namjerava 1999. ustrajati na dosljednoj provedbi Dublinskog sporazuma. Ubuduće bi za postupak dodjele azila trebala biti mjerodavna samo jedna članica EU radi sprečavanja paralelnih ili sukcesivnih procedura u nekoliko zemalja. To uključuju i očigledno spornu obvezu mjerodavne zemlje da u danom slučaju preuzme kandidate za azil od druge zemlje. No, apsolutno je nužno uključiti u sporazum i ilegalne useljenike, zahtijeva Schelter. Europska datoteka otisaka trebala bi osigurati identifikaciju, razvrstavanje i mjesto ulaska izbjeglica. Osim toga, u Europskoj uniji treba provesti i odmjerenu raspodjelu kandidata za azil. Njemačka prihvaća nadproporcionalno velik broj izbjeglica, podsjeća on. Schelter je upozorio da su u većini slučajeva za proceduru dodjele azila mjerodavne Italija i Grčka, kao zemlje ulaska izbjeglica na teritorij EU. Doduše, većina osoba doći će nakon otvaranja granica u EU, u Njemačku, a njemački zahtjevi za preuzimanjem izbjeglica dosad nisu nailazili na odjek zbog nepostojanja dokaza o trasi puta izbjeglica. Njemačka je, po Schelteru, između rujna 1997. i veljače 1998. dostavila Italiji samo 49 i Grčkoj 26 zahtjeva za preuzimanjem useljenika. U istom je razdoblju 5900 Iračana zatražilo azil u Njemačkoj. Takav se trend više ne može tolerirati, posebno zato što prijete nove opasnosti. U kontekstu sukoba na Kosovu ne treba isključiti mogućnost novoga vala useljavanja kakav je zabilježen iz Bosne, ističe Schelter", stoji na kraju izvješća. 020010 MET apr 98